Koliko će Muskov Starlink koštati u BiH?

Pitanje kada će građani Bosne i Hercegovine dobiti pristup Starlinku, satelitskoj internetskoj usluzi tvrtke SpaceX, postavlja se već neko vrijeme. Zasad je poznato da je resorni ministar Edin Forto o toj temi razgovarao s predstavnicima tvrtke koja je u Sarajevu već registrirala pravnu osobu Starlink BH d. o. o. te Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK) podnijela zahtjev za izdavanje dozvole za rad.

Starlink je zahtjev za pružanje usluga pristupa internetu podnio 22. svibnja 2026. godine.

Odgovarajući na zastupničko pitanje kada se očekuje dolazak Starlinka u BiH, koje je uputio Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH navelo je da je RAK od tvrtke zatražio dopunu dokumentacije te da je postupak rješavanja zahtjeva trenutačno u tijeku.

Starlink je 2026. godinu označio kao planiranu godinu dostupnosti usluge u Bosni i Hercegovini, prenosi Forbes BiH.

Cijene

Nedžad Pirić, stručnjak za digitalizaciju, izjavio je za Forbes BiH da najava dolaska Starlinka u Bosnu i Hercegovinu predstavlja jednu od najznačajnijih promjena u razvoju digitalne infrastrukture u posljednjih desetak godina.

"Za razliku od optičkih i mobilnih mreža, koje zahtijevaju izgradnju fizičke infrastrukture, Starlink koristi mrežu satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, na visini od oko 550 kilometara, uz latenciju od 20 do 60 milisekundi i brzine koje se u praksi kreću od 100 do 300 Mbps, što omogućuje širokopojasni internet na gotovo svakoj lokaciji", kazao je.

"Starlink je prvi satelitski internet usporediv s fiksnim mrežama, a građanima i poslovnim subjektima u ruralnim, planinskim i teško dostupnim područjima omogućuje kvalitetnu vezu bez čekanja na izgradnju optičke infrastrukture", dodao je Pirić.

Napomenuo je kako Starlink ne treba promatrati kao konkurenciju telekomunikacijskim operaterima jer optička infrastruktura i dalje nudi veće kapacitete po nižoj cijeni.

"Njegova je najveća vrijednost upravo ondje gdje kvalitetan internet danas ne postoji ili je vrlo ograničen", istaknuo je Pirić.

Kada je riječ o cijeni, ukupan trošak, prema njegovim riječima, ima dvije sastavnice – terminal i pretplatu.

U Hrvatskoj jednokratna kupnja terminala stoji 349 eura, a mjesečna pretplata za osnovne pakete kreće se od 29 do 45 eura, dok su u Sloveniji paketi za kućne korisnike u sličnom cjenovnom rasponu.

Istodobno, Starlinkova cjenovna politika u Europi kreće se prema višim iznosima. U svibnju 2026. pretplate su na ključnim tržištima Europske unije povećane za pet do šest eura, a umjesto jednokratne kupnje uvedena je obvezna mjesečna naknada za opremu od deset eura.

"Promotivne ponude s besplatnim terminalom zapravo predstavljaju najam, a ne dar, čime stvarni mjesečni trošak doseže od 40 do 55 eura. Sjeverna Makedonija poučan je primjer jer je uslugu dobila još 2022. godine, kao prva zemlja u regiji, uz terminal koji je stajao više od 600 eura i pretplatu višu od 100 eura mjesečno. Cijene su potom padale kako je mreža sazrijevala", kazao je Pirić.

Smatra da Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora među posljednjima u Europi dobivaju Starlink tijekom 2026. godine, u trenutku kada je razdoblje izrazito niskih promotivnih cijena očito završilo.

Značaj za gospodarstvo

"Za prosječno kućanstvo u BiH izračun je vrlo jasan u oba modela. Ako se terminal kupuje jednokratno, cijena iznosi približno 685 KM, uz pretplatu od oko 78 KM mjesečno. Ako se oprema unajmljuje, nema početnog troška, ali ukupni mjesečni izdatak s pretplatom i naknadom raste na oko 100 KM", naveo je Pirić.

Dodao je da fiksni internet domaćih operatera stoji od 30 do 60 KM mjesečno, zbog čega Starlink neće postati masovna usluga u gradskim sredinama, niti bi to trebao biti.

"Za obitelji koje danas nemaju stabilnu vezu taj je trošak opravdan jer za njih to nije pitanje udobnosti, nego osnovne infrastrukture za obrazovanje, rad i pristup javnim uslugama, jednako kao struja i voda", rekao je.

Prema njegovim riječima, značaj Starlinka za gospodarstvo još je veći, osobito kroz tri gospodarski opravdane primjene.

Prva se odnosi na tvrtke koje posluju izvan urbanih središta, u poljoprivredi, energetici, šumarstvu, građevinarstvu, logistici, turizmu i rudarstvu, gdje gradilište, farma ili planinski objekt prvi put mogu dobiti internetsku vezu poslovne kvalitete bez čekanja na operatera.

Za poslovni subjekt početni trošak terminala, smatra Pirić, zanemariv je u odnosu na vrijednost koju takva veza donosi.

Druga je primjena rezervna komunikacijska infrastruktura jer sat prekida internetske veze danas može značiti prekid naplate, logistike i proizvodnje, dok je mjesečni trošak od 100 KM za pouzdanu pričuvnu vezu neusporedivo manji od štete koju može spriječiti.

"U eri digitalnog gospodarstva kontinuitet internetske veze postaje jednako važan kao kontinuitet opskrbe električnom energijom", istaknuo je.

Treća primjena odnosi se na otpornost u izvanrednim situacijama, zaključio je Pirić za Forbes BiH.