Kako biti sigurni da su predstavljeni naučni dokazi zaista vjerodostojni

U posljednje dvije godine, pojam ''naučni dokaz'' je postao dio svakodnevnog govora, koji izgovaramo bilo da pričamo o okolišnim, zdravstvenim ili društvenim pitanjima, bez obzira da li razgovaramo o klimatskim promjenama ili utjecaju novih medija na društvene pojave.

U okviru jedne rasprave, baš kao i na sudu, obje strane iznose dokaze, kako bi dokazali svoje tvrdnje ili odluke koje utiču na ljudske živote. Ali, za razliku od izvođenja dokaza na sudu, rijetko čujemo odakle dolaze ti dokazi i zašto su upravo te činjenice dokazi.

Naučni dokazi su informacije koje su prikupljene tokom naučnih istraživanja, za njih je potrebno puno vremena (i strpljenja) da se dobiju. Ali postoji nekoliko stvari koje sva istraživanja imaju zajednička, kako bi donosioci odluka, i na kraju svi mi, prihvatili ovo kao ''dokaze''.

Kako osigurati da su rezultati validni i točni

Naučni dokazi se oslanjaju na podatke, i od ključne je važnosti da istraživači osiguraju da prikupljeni podaci predstavljaju ''stvarnu'' situaciju. Ovo znači korištenje dokazanih ili odgovarajućih načina prikupljanja i analiziranja podataka i osiguranja da istraživanja budu sprovedena na etičkim osnovama i da je sigurno.

Kontrolna scenarija također mogu biti neophodna prilikom testiranja učinaka ili utjecaja – kao što je to prilikom razvijanja novih proizvoda (npr lijekova), ili procjene postupaka uprave (kao što je korištenje pesticida na poljoprivrednim dobrima). Kontrolni scenarij predstavlja suprotnost scenarija koji se testira. Ovo je neophodno, jer osiguravaju da su rezultati kontrolnog scenarija zaista rezultati testiranog proizvoda ili udara, i da na njih nisu uticali drugi faktori.

Tu je i objavljivanje rezultata istraživanja, što su u stvari empirijske studije objavljene u recenzentnim naučnim časopisima. Ovo je upravo ključni korak, i pretvara istraživanje u “dokaze” o kojima svi govorimo. Objavljivanje rada u takvom časopisu je dugotrajan proces, koji počinje podnošenjem rukopisa, do konačnog objavljivanja nakon šest mjeseca ili godinu dana, a nekada i duže. Tako dobiveni rezultati se zatim prezentiraju na naučnim seminarima, kongresima, ili u vidu publikacija u naučnim časopisima. Iznošenje točno protumačenih rezultata u javnost je prioritet i obaveza svakog odgovornog i naučnika, kao pojedinca, i kompanije, odnosno institucije koja stoji iza njega.

Za posebno važne odluke, naročito one koje se odnose na brojne kategorije stanovništva, možda će trebati izvesti više studija kako bi se pokazalo da se većina znanstvenika s tim problemom slaže u dokazima (baš kao porota u sudskom postupku).

Nauka se stalno mijenja i napreduje

Često čujemo da ne bi trebali toliko vjerovati nauci, jer naučnici stalno mijenjaju mišljenja. Ovo je donekle točno. Često, rezultati za kojima su naučnici tragali na prvom mjestu dovode do sasvim neočekivanih rezultata.

Uz to, uvijek postoji mogućnost da se već utvrđeni postulati mijenjaju, zbog pojave novih dokaza. Ali sve ovo nas ne treba odvratiti od naučnih dokaza i nauke. Naprotiv – nauka je živa, ona se stalno mijenja, i napreduje, i to je dobra stvar.

Nekada se smatralo da je strogo mirovanje u krevetu najbolje lijek za mnoge bolesti. Odavno je dokazano da to nije tako, ali nitko ne pomišlja da to dovodi u pitanje. To je upravo slučaj s oboljelima od srčanih bolesti, kojima je ranije savjetovano strogo mirovanje, a naučnici su dokazali da upravo umjerena fizička aktivnost najbolje pogoduje takvim bolesnicima.

Naučnici se ponekad predomisle pred novim dokazima, ali to je njihova zasluga: to je snaga nauke, a ne slabost, jer naučnici nastavljaju učiti i biti otvoreni za nove načine razmišljanja o starim problemima. Činjenica da ćemo u budućnosti imati nova saznanja ne znači da bismo trebali baciti ono teško stečeno znanje koje imamo sada.

Zašto nam je bitno da znamo odakle dokazi dolaze

Većina nas za ''naučne dokaze'' čuje od novinara, iz medija, od političara ili komentatora medija, a često nemamo priliku sami provjeriti činjenice. Ali razumijevanje odakle potječu istinski naučni dokazi i što oni znače nam je važno kako bi nam pomoglo u rješavanju najvažnijih problema koji utiču na naš vlastiti život i svijet u kojem živimo.

Odgovori na pitanja kao što su: odakle potiče istraživanje, da li je objavljeno u recenzentinim naučnim časopisima, da li je predstavljeno naučnoj zajednici na neki drugi način, ili koliko se naučnika relevantnih za to pitanje slaže o nalazima? – služe nam da bi se lakše snašli u složenim dokumentima i dokazima, te naposljetku donošenja informiranih odluka.

Ukoliko nam treba neka odluka koja je zasnovana na nauci, trebamo se okrenuti naučnicima, koji su posvetili cijeli život određenom pitanju. Baš kao što bismo se obratili vodoinstalateru ako nam cijevi u kući nisu dobre. A ne naučniku.