Društvene mreže više nisu ono što su bile. Nakon godina hiperprodukcije sadržaja, publika sve češće pokazuje znakove zasićenja. Digitalni zamor postao je očit – korisnici sve manje reagiraju, sve rjeđe dijele, a sve češće samo promatraju.
Mnogi influenceri, nekoć idolizirani i neizbježni u digitalnom prostoru, danas se suočavaju s “tihim otkazom” publike: ljudi ih ne prate aktivno, ali ih ni ne brišu. Sve se pretvorilo u pasivnu potrošnju, bez stvarnog angažmana.
“Prije nekoliko godina broj pratitelja bio je dokaz utjecaja, danas je samo brojka bez značenja,” objašnjava komunikacijska stručnjakinja Grace Clarke, dodajući da “okupljanje publike više nije rijetkost – sustav se može manipulirati.”
Pandemija je bila prekretnica u načinu na koji svijet koristi društvene mreže. Tijekom razdoblja izolacije vrijeme pred ekranima drastično je poraslo, a TikTok je tada eksplodirao u globalni fenomen, stvarajući milijune novih zvijezda gotovo preko noći. Instagram je pokušavao zadržati korak s Reelsima, a YouTube s kratkim formatima. No, s povratkom stvarnog života, pažnja publike počela je slabiti.
Digitalni zamor publike postao je neizbježan. Sve više korisnika izgubilo je interes za hiperproducirane sadržaje i filtrirane živote.
"Ono što je nekad bilo 'viralno', sada je postalo – zamorno", komentira analitičar digitalnih medija Raihan Anwar, koji smatra da su “manje, autentične zajednice danas vrijednije od milijun neaktivnih pratitelja.”
U tom ozračju rađa se novi trend: skromnost kao statusni simbol.
Spisateljica Emily Sundberg u svom newsletteru pohvalila je urednicu časopisa Air Mail Juliju Vitale jer na privatnom Instagram profilu ima manje od 500 pratitelja, prenosi Index.hr.
“Poštujem njezin broj pratitelja manji od 500,” napisala je. Slično, modna stilistica Lotta Volkova objavljuje što želi, bez kalkulacija i straha od manjeg broja lajkova.
Takav stav – "koga briga?" – postao je znak samopouzdanja i emocionalne stabilnosti. “U svijetu gdje svi traže pažnju, frustrira nas kad netko uspijeva bez toga,” objašnjava Sundberg. Prekomjerna izloženost, dodaje, danas se doživljava kao znak nesigurnosti, dok oni koji se uspješno distanciraju od digitalne buke izazivaju divljenje.
Stručnjaci primjećuju i povratak stvarnim, fizičkim interakcijama – kafićima, događajima, zajednicama.
"Ljudi žele iskustvo, ne samo sadržaj," ističe Anwar. Društvene mreže su od prostora spontanosti postale digitalna tržišta, gdje svaka objava ima promotivni cilj.
U svijetu prepunom algoritama, najveći luksuz postala je autentičnost – biti svoj bez potrebe da to vidi milijun ljudi.
