Kako će umjetna inteligencija uništiti čovječanstvo?
Upozorenja dolaze sa svih strana - umjetna inteligencija predstavlja egzistencijalni rizik za čovječanstvo i mora se zauzdati prije nego što bude prekasno. Ali koji su to scenariji katastrofe i kako bi strojevi mogli izbrisati čovječanstvo?
Većina scenarija katastrofe počinje isto: strojevi će nadmašiti ljudske kapacitete, izmaknuti ljudskoj kontroli i odbiti da ih se isključi.
''Jednom kad dobijemo strojeve koji imaju cilj samoodržanja, u nevolji smo'', rekao je stručnjak za umjetnu inteligenciju Yoshua Bengio.
Eksplozija inteligencije
Budući da ti strojevi još ne postoje, zamišljanje kako bi mogli ugroziti čovječanstvo često je prepušteno filozofiji i znanstvenoj fantastici.
Filozof Nick Bostrom pisao je o “eksploziji inteligencije” za koju kaže da će se dogoditi kada superinteligentni strojevi počnu dizajnirati vlastite strojeve.
Ilustrirao je tu ideju pričom o superinteligentnoj umjetnoj inteligenciji u tvornici spajalica.
Umjetna inteligencija dobila je zadatak da maksimizira proizvodnju spajalica i tako “pretvara najprije Zemlju, a zatim sve veće dijelove vidljivog svemira u spajalice”.
Mnogi su Bostromove ideje odbacili kao znanstvenu fantastiku zato što je zasebno tvrdio da je čovječanstvo računalna simulacija i podržavao teorije bliske eugenici.
Ipak, njegova su razmišljanja o umjetnoj inteligenciji bila iznimno utjecajna, nadahnuvši i Elona Muska i profesora Stephena Hawkinga.
Terminator
Ako superinteligentni strojevi žele uništiti čovječanstvo, svakako im treba fizički oblik.
Crvenooki kiborg Arnolda Schwarzeneggera, poslan iz budućnosti da prekine ljudski otpor pomoću umjetne inteligencije u filmu “Terminator”, pokazao se zanimljivom slikom, posebno za medije.
Ali stručnjaci su odbacili tu ideju.
“Malo je vjerojatno da će ovaj koncept znanstvene fantastike postati stvarnost u nadolazećim desetljećima ako će uopće ikada postati stvarnost”, napisala je skupina Stop Killer Robots u izvješću za 2021.
Međutim, skupina je upozorila da je davanje strojevima moći da donose odluke o životu i smrti egzistencijalni rizik.
Stručnjakinja za robote Kerstin Dautenhahn sa Sveučilišta Waterloo u Kanadi umanjila je te strahove.
Rekla je za AFP da umjetna inteligencija vjerojatno neće dati strojevima veće sposobnosti razmišljanja ili ih prožeti željom da ubiju sve ljude.
“Roboti nisu zli”, rekla je, iako je priznala da ih programeri mogu natjerati da čine zle stvari.
