Europska unija dobiva prvi zakon o AI
Od kada je predstavljen ChatGPT krajem 2022. godine, cijeli svijet je upoznao mogućnosti umjetne inteligencije. One su već sada impresivne, a s godinama će biti još bolje i naprednije, no paralelno s oduševljenjem s ovom tehnologijom, raste i zabrinutost zbog njene primjene u neke negativne i opasne svrhe.
Kako bi se spriječili takvi scenariji u kojima bi ljudi opasnih namjera iskoristili umjetnu inteligenciju kako bi naštetili drugim osobama, industrijama ili državama, potrebna je regulativa, javlja Zimo.
Regulirati industriju
Po pitanju regulative prednjači Europska unija te je danas na zajedničkoj sjednici Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) potvrđen prvi europski zakon o umjetnoj inteligenciji.
Nakon što su nadležni odbori Europskog parlamenta usvojili zakon o AI, sada će o njemu odlučivati i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta te će se usvojena pravila primjenjivati od 2026. godine.
Kako je objasnio hrvatski europarlamentarac i potpredsjednik Odbora IMCO doc. dr. sc. Tomislav Sokol, koji je aktivno sudjelovao u donošenju ovog zakona, ljudi se ne trebaju bojati umjetne inteligencije, već se njeno korištenje treba kvalitetno urediti, što je sada i napravljeno.
Sokol je objasnio kako zakon donosi kategorizaciju AI prema rizicima koje predstavljaju za građane - od sustava neprihvatljivog rizika, koji su zabranjeni, zatim visokog rizika, ograničenog rizika i minimalnog rizika kod kojih nema nikakvih posebnih zakonskih ograničenja.
Visokorizičan sustav
Kao visokorizičan sustav ocijenjen je koncept društvenog vrednovanja koji putem algoritama može prikupljati širok spektar podataka o građanima i njihovom ponašanju pa je stoga on i zabranjen.
Da korištenje umjetne inteligencije u svrhu društvenog vrednovanja nije zabranjeno, bilo bi moguće putem nadzornih kamera pratiti ponašanja građana te ih na temelju toga bodovati na ljestvici prihvatljivog ponašanja što je praksa u nedemokratskim državama, objasnio je Sokol.
S druge strane, omogućili smo korištenje biometrijske identifikacije u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona, sprječavanja terorističkog napada i potrage za nestalima, komentirao je hrvatski europarlamentarac u kojim će se slučajevima ipak moći koristiti biometrija.
Naglasio je i kako AI ima ogroman potencijal u zdravstvu ili prometu jer se njome može preciznije dijagnosticirati rak ili bolje upravljati gužvama u prometu.
