Europa želi i svoj svijet podataka

U našem sve više digitalnom svijetu se stvaraju pravi oceani podataka, ali nad tim informacijama uglavnom gazduju američki digitalni koncerni. To je opasno - iz više razloga i zato se stvara Gaia-X.

Količina nula i jedinica digitalnog svijeta je već sad gotovo nezamisliva, a svakim prodorom nove tehnologije postaje još veća. I u ovoj pandemiji su video-konferencije postale same po sebi razumljive, a samo jedna konferencija više sudionika u razmjerno pristojnoj kvaliteti slike stvara više "znakova" nego što ih je u jednoj javnoj knjižnici solidne veličine. A neće se ostati samo na slici i zvuku, dolazi virtualna stvarnost, "pametni" strojevi i vozila koji će u sekundama razmjenjivati više informacija nego što smo mislili da će nama trebati do kraja života, piše DW.

I tu dolazimo do problema koji ne završava samo kod brzine prijenosa, nego kamo će te informacije fizički teći i biti smještene? Bilo da je riječ o "oblaku" ili već o samom transferu, u pravilu to ide preko poslužitelja velikih američkih digitalnih kompanija koje trenutno dominiraju u digitalnom svijetu - a u njega se sve više guraju i kineske tvrtke.

Već i to je razlog mnogim europskim tvrtkama da zaobilaze takve virtualne poslužitelje u širokom krugu jer zapravo nema načina da će njihovi povjerljivi dokumenti doista ostati samo za njihove oči. U SAD-u postoji i zakon koji digitalne koncerne prisiljava da stave na uvid podatke tamošnjim tajnim i ne tako tajnim službama, a strane tvrtke nemaju zaštitu ni američkih sudova. Ali to znači i da europske tvrtke zaostaju za sve bržim razvojem u informatici.

Jedino rješenje je vlastito rješenje: Gaia-X

Rješenje je jedino moguće: Europljani tu moraju sami stvoriti vlastiti digitalni svijet. To je Gaia-X, projekt koji su potakle Njemačka i Francuska još 2019. i kojem se u međuvremenu priključilo oko 270 tvrtki. Gaia-X nije tek nekakav "europski oblak" gdje će netko moći pohraniti svoje fotografije s godišnjeg, to je kud i kamo više od toga. U tom projektu se formiraju standardi kako će informacije uopće biti pohranjene i svaki informatičar odlično zna koliko je to važno. Ujednačeni protokol je od presudne važnosti da bi računala "razgovarala" - i tu još vlada golem kaos ili te standarde i Europljanima diktira netko izvana.

Stariji kompjutoraši će se sjetiti kolika je bila muka već računala natjerati samo da pišu i pamte hrvatsko čžš - zbog američkog standarda ASCII, a još uvijek je mnoštvo baza podataka koje su nedostupne jer su podaci pohranjeni po vlastitim i davnim pravilima. U realnom svijetu, to je otprilike kao da pokušate glinenu tablicu s klinastim pismom ili egipatski papirus uvrstiti u registrator. A u dobu kad će automobili dobivati informacije kamo i kako da voze neće biti mjesta za nikakve nesporazume.

Nije tek oblak, nego čitav standard

Drugim riječima, kako objašnjava Andreas Weiss iz Udruge informatičkog gospodarstva, Gaia-X će postati sustav koji će orkestrirati čitav niz sustava, a tek jedan dio će biti brojni "oblaci" koji će onda naravno i slijediti europske propise o povjerljivosti osobnih podataka. To je izuzetno važno pitanje ne samo kod osobnih, nego i poslovnih informacija. Tu nije samo riječ o mogućoj krađi europske tehnologije nego bi moglo biti previše rizično podatke poslati u neku državu s kojom bi možda u neko vrijeme moglo biti i ozbiljnijih problema.

Niti tu nije kraj razlozima, zašto se stvara Gaia-X: ona bi trebala biti jamstvo da će netko razmjerno jednostavno preseliti svoje podatke s jednog poslužitelja na drugi. Već danas i europske tvrtke na "oblacima" Googlea, Microsofta, Palantira ili Salesforcea imaju ne tek giga- i terabajte, nego peta- i ubrzo egzabajte podataka i golema je muka ako već i pomisle promijeniti poslužitelja i preseliti podatke. U pravilu to graniči s nemogućim, nego moraju i dalje plaćati pristojbu kod tvrtke gdje su počeli - bez obzira koliko to bilo skupo. Kod Gaia-X bi to moralo ići bez poteškoća, što bi potaklo i konkurenciju u tom digitalnom svijetu

Jeste li čuli za Gaia-X

Jer digitalni i svijet informacija je već postao svijet u kojem se okreće golem novac - a kako je više podataka, tako će i iznosi biti još veći. I Europska komisija procjenjuje da će se iznos koji se troši u tom gospodarenju podacima već do 2025. utrostručiti i dosegnuti oko 830 milijardi eura.

Kod svih prednosti Gaie-X ostaje pitanje, zašto ona već sad nije postala standard? Nije, jer su dvije godine ipak veoma malo vremena za toliko posla, a problem je i što je samo 6% od 500 njemačkih tvrtki koje su sudjelovale u anketi Instituta njemačkoga gospodarstva uopće čulo da se tako nešto sprema. A radi se na tome diljem Europske unije: prošle godine je osnovana i nevladina udruga koja organizira razvoj i koordinira rješenja problema koji se pojavljuju. U nekim državama su osnovana i takozvana "čvorišta" Gaia-X koja su spona informatičara i tvrtki koje zanima uključiti se u taj svijet, ali i koje imaju svoje želje i prohtjeve.

Ne samo to: u projekt Gaia-X su se veoma rado uključili i digitalni giganti ne samo SAD-a, nego i kineski Huawei ili Alibaba. Boris Otto, direktor Fraunhoferovog instituta za software i sistemsku tehniku (ISST) i privremeni čelnik Udruge Gaia-X u tome ne vidi nikakav problem: "Mi se tu u Europi ne želimo odcijepiti od svijeta, nego puštamo da svatko sudjeluje tko je spreman držati se pravila igre koja mi postavljamo." A to je za Europu u digitalnom svijetu nešto posve novo, piše DW.