Ilegalna distribucija IPTV sadržaja u Europi se sve češće povezuje s organiziranim kriminalom, nezakonitom dobiti i velikim financijskim štetama za državni proračun, vlasnike autorskih prava i legalne emitere, a europske institucije posljednjih godina provode koordinirane akcije s ciljem suzbijanja takvih mreža.
Prema dostupnim podacima, operacije koje se provode uz koordinaciju Europola i Eurojusta rezultirale su međunarodnim istragama u više država članica Europske unije, uhićenjima osumnjičenih osoba, gašenjem serverske infrastrukture i podizanjem optužnica protiv organizatora ilegalne distribucije televizijskih i filmskih sadržaja putem interneta.
Konkretni rezultati zabilježeni su i u Hrvatskoj, gdje je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) podigao optužnicu protiv 24 hrvatska državljana zbog sumnje na organizirano uklanjanje zaštitnih mjera i distribuciju televizijskih i filmskih sadržaja putem interneta uz naplatu pretplate u iznosu od 10 do 15 eura mjesečno. Prema navodima iz optužnice, nezakonita dobit u tom slučaju procjenjuje se na gotovo milijun eura.
U veljači 2026. godine policija je uhitila i 31-godišnjaka iz Splita zbog sumnje na ilegalni prijenos sportskih utakmica i naplaćivanje pristupa korisnicima, pri čemu je tvrtka koja posjeduje prava na prijenos oštećena za više od 1,6 milijuna eura zbog neovlaštene distribucije sadržaja.
Navedeni slučajevi pokazuju da se organizatori ilegalne distribucije u praksi procesuiraju primjenom kaznenih odredbi koje se odnose na povrede prava intelektualnog vlasništva i zlouporabu računalnih sustava.
Prema važećem Kaznenom zakonu u Hrvatskoj, osobe koje neovlašteno distribuiraju ili emitiraju zaštićene sadržaje mogu se suočiti s kaznom zatvora, oduzimanjem imovinske koristi i opreme korištene za počinjenje kaznenog djela, kao i obvezom naknade štete koja može doseći višemilijunske iznose.
U pojedinim državama Europske unije, među kojima su Italija, Grčka i Njemačka, uvedene su ili se razmatraju i novčane kazne za krajnje korisnike koji svjesno koriste ilegalne IPTV usluge. U Italiji takve kazne mogu doseći značajne iznose, a slična rješenja razmatraju se i u drugim državama članicama, čime se odgovornost proširuje i na korisnike koji aktivno koriste nezakonite usluge.
Za razliku od takve prakse u Europskoj uniji, u Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji sustavan i koordiniran odgovor na rastući problem ilegalne distribucije IPTV sadržaja.
Nelegalna distribucija sadržaja, osim gospodarske štete, predstavlja i pravno i sigurnosno pitanje jer dovodi do gubitka poreznih prihoda, nanosi štetu vlasnicima autorskih prava i legalnim emiterima, utječe na smanjenje ulaganja u sport i kulturu te korisnike izlaže riziku od krađe identiteta, zlonamjernih programa i drugih kibernetičkih prijetnji.
Zbog toga se nadležna tijela u Bosni i Hercegovini pozivaju na uspostavu učinkovitog i koordiniranog modela suradnje između tužiteljstava, policijskih agencija, regulatornih tijela i zakonodavnih institucija, uz unapređenje pravnog okvira za sankcioniranje distribucije i korištenja ilegalnih IPTV usluga.
Također se naglašava potreba za jačanjem suradnje s Europolom i Eurojustom, aktivnim identificiranjem i procesuiranjem organizatora ilegalnih IPTV servisa te uvođenjem preventivnih mehanizama i informativnih kampanja o pravnim posljedicama korištenja takvih usluga.
Iskustva iz Europske unije pokazuju da odlučno djelovanje donosi konkretne rezultate, a stručnjaci upozoravaju da bi i Bosna i Hercegovina trebala uskladiti svoje prakse s europskim standardima kako bi se zaštitili zakon, tržište i javni interes.
