Ukrajina uništava rekordne količine ruske artiljerije zahvaljujući sve učinkovitijim sustavima za lociranje i gađanje velikih topova. Kako piše Forbes u opširnom tekstu, situacija se dodatno intenzivirala posljednjih tjedana, a Ukrajina je 28. ožujka prijavila čak 122 uništena artiljerijska sustava u jednom danu – najviše dosad.

Ukrajina je u ožujku navodno uništila oko 1.644 komada artiljerije, što je oko tri puta više nego prije 18 mjeseci. Za usporedbu, SAD raspolaže s oko 3.000 artiljerijskih sustava, a britanska vojska s tek 200.

Iako te brojke nije moguće neovisno potvrditi, satelitske snimke pokazuju kako Rusija prazni skladišta i skladišne prostore sa sovjetskom opremom kako bi nadoknadila gubitke. Osim toga, mnoštvo videozapisa potvrđuje uništenje ruske artiljerije, dok uvoz sjevernokorejske artiljerije neuobičajenog kalibra (170 mm) upućuje na to da Rusija više ne može samostalno opremiti svoje postrojbe.

Artiljerija sada igra sve manju ulogu; Rusi se više oslanjaju na tzv. glide (klizeće) bombe kao taktičku vatrenu potporu na prvim crtama. Razlozi za pad važnosti artiljerije mogu uključivati gubitak izviđačkih dronova, manjak granata, ali uništenje topova na bojištu.

Lociranje artiljerije: nova generacija

Prije ovog rata, standardna metoda za lociranje artiljerije bila je protubaterijska radarska tehnologija – veliki sustavi montirani na vozila s radarima koji prate projektile u letu i pomoću balističkog računala izračunavaju točku ispaljenja unazad.

Ruski sustav Zoopark može detektirati haubicu kalibra 155 mm s udaljenosti od 22 km, HiMARS s više od 30 km, a ATACMS s više od 65 km.

Međutim, ovakvi sustavi imaju dvije velike mane: skupi su i njihovo zračenje lako se može detektirati i locirati. Zbog toga često viđamo videozapise ukrajinskih FPV dronova kako uništavaju sustave vrijedne 24 milijuna dolara, poput Zooparka.

Zbog gubitaka i sve dostupnijih izviđačkih dronova, taktika se mijenja. Prema britanskom think tanku CHACR, primat preuzimaju dronovi.

''Općenito govoreći, Rusi su se pomaknuli s radarskog i akustičnog praćenja prema dronovima bez posade koji otkrivaju ispaljenje. Koriste se za detekciju bljeskova cijevi i termalnih tragova'', navodi se u izvješću.

Zvuk i povratak akustike

Zanimljivo, obje strane također se vraćaju tehnologiji iz Prvog svjetskog rata: zvučnom određivanju lokacije. Nobelovac William Lawrence Bragg razvio je 1915. sustav koji pomoću mikrofona detektira pucnjeve i određuje poziciju s preciznošću do 10 metara.

Izvor fotografije: X / Eksplozivan rast gubitaka: Rusi ostaju bez topova, Ukrajinci koriste mikrofone

Izvor fotografije: X / Eksplozivan rast gubitaka: Rusi ostaju bez topova, Ukrajinci koriste mikrofone

Akustični sustavi su s vremenom zamijenjeni radarima, no danas, zahvaljujući boljoj elektronici, procesorskoj snazi i algoritmima, ponovno dobivaju na važnosti. Mikrofon, za razliku od radara, ne emitira signal i ne može se locirati.

Ukrajina je u veljači predstavila napredni akustični sustav Vidar, koji koristi pet mikrofona i prijenosno računalo za triangulaciju pozicije s udaljenosti do 24 km. AI sustav filtrira pozadinsku buku, poput eksplozija.

Ovi sustavi povezuju se s platformom za zapovijedanje Delta, utemeljenoj na oblaku, koja omogućuje zapovjednicima da putem tableta brzo dobiju informacije o neprijateljskoj artiljeriji.

Ubojiti dronovi

Protubaterijska paljba nekad se vodila velikim topovima. Danas su najubojitiji dronovi. Iako nije lako uništiti masivne cijevi, Ukrajinci su usavršili udare FPV dronovima s kumulativnim bojevim glavama koji direktno pogađaju cijev i trajno onesposobljavaju oružje. Rusija nema kapacitete za zamjenu tolikog broja cijevi.

Akustična detekcija možda nije dovoljno precizna za topništvo, ali za FPV dron koji pretražuje i navodi se – više nego dovoljna.

Dronska jedinica Birds of Magyar objavila je videozapis s najmanje 19 FPV udara na ruske topove iz blizine. I dalje se čini da ih upravljaju ljudi, no cilj poput topovske cijevi mogao bi lako biti preuzet od automatiziranih sustava.

Osim toga, prema ruskoj agenciji TASS, Ukrajina je 30. ožujka proširila doseg FPV dronova na 40 km, dvostruko više nego prije. Napadi su zabilježeni u regijama Zaporožje, Orehov, Džeržinsk, Kremena, Harkov te na ruskim pograničnim područjima Belgorod i Kursk.

Nije jasno je li riječ o helikopterskim, avionskim dronovima ili FPV modelima koje dovode ''matični dronovi''. No jasno je da su upravo ti sustavi odgovorni za eksplozivan rast gubitaka ruske artiljerije.

Točan uzrok propasti artiljerije nije jasan, ali s obje strane ona gubi primat. Dronovi preuzimaju ulogu napadača. Hoće li se artiljerija ikada oporaviti? Teško. Novi i bolji sustavi za lociranje i uništavanje topova samo će ubrzati njezin pad.