Algoritmima se vjeruje više nego savjetima drugih ljudi

S automatskim ispravljanjem i automatski generiranim odgovorima putem e-pošte, algoritmi ljudima nude obilje pomoći da se što bolje izraze.

Ali novo istraživanje Sveučilišta u Georgiji pokazuje da ljudi koji se oslanjaju na algoritme za pomoć u kreativnim zadacima povezanim s jezikom ne rade bolje te da vjeruju savjetima niske kvalitete.

Povjerenje u algoritme

Rad, objavljen u časopisu Scientific Reports, rezultat je istraživanja povjerenja pojedinaca u savjete koje generiraju algoritmi. U prethodnom radu iz travnja 2021. istraživači su otkrili da se ljudi više oslanjaju na algoritamske savjete u brojanju zadataka nego na savjete koje bi im davali drugi sudionici.

Ljudi radije koristite savjete pripisane algoritmu nego one koje im daju drugi ljudi
Ovo je istraživanje imalo za cilj provjeriti slušaju li ljudi savjete računala kada se bave kreativnijim zadacima koji ovise o jeziku. Pokazalo se da je 92,3% vjerojatnije da će sudionici koristiti savjete pripisane algoritmu nego one koje im daju drugi ljudi, javlja Bug.

Test asocijacija

Kako bi vidjeli hoće li se ljudi više oslanjati na računalno generirane savjete za zadatke vezane uz jezik, istraživači su koristili test asocijacija koji se već šest desetljeća koristi za ocjenjivanje kreativnosti sudionika. Tijekom testa, sudionici su zamoljeni da smisle riječ povezujući tri druge riječi.

Sudionicima istraživanja ponuđene su natuknice pripisane bilo algoritmu, bilo osobi, a odgovore su smjeli mijenjati. Ispitanici su bili skloniji savjetima algoritma, bez obzira na težinu pitanja, način na koji je savjet formuliran ili njegovu kvalitetu.

Oni koji su prihvatili savjet algoritma pritom su bili dvostruko sigurniji u svoje odgovore od onih koji su koristili savjet druge osobe. No, unatoč čvrstom povjerenju u svoje odgovore, vjerojatnost da će odabrati točne odgovore bila je 13% manja nego kod ispitanika koji su se pouzdali u ljudske savjete.

Automatsko ispravljanje

Ljudi koji koriste funkciju automatskog dovršavanja ili automatskog ispravljanja riječi ne razmišljaju puno o tome; oni s punim povjerenjem odluku prepuštaju programu, kažu istraživači. Tu tendenciju prihvaćanja računalno generiranih savjeta, bez obzira na njihovu kvalitetu, oni nazivaju "pristranošću automatizacije" (automation bias).

Razumijevanje kako i zašto se ljudi prilikom donošenja odluka oslanjaju na softver kako bi riješili neki problem, pomoći će nam da shvatimo što bi sve moglo poći po zlu na modernim radnim mjestima i kako ispraviti te pogreške, kažu istraživači.