Aerodromi budućnosti: Bez karata, redova i šaltera

Putovanje avionima sve je popularniji vid putovanja diljem svijeta, i globalni avijacijski sistem prolazi modernizaciju kako bi "bili u toku". "Predviđamo da će se zračni promet udvostručiti u sljedećih 17 godina. Milijuni će putovati svaki dan", kaže Angela Gittens, šefica Airports Council International (A.C.I. World).

Naglašava kako se neće ići samo na mjesta koja su već popularna već će tu biti čitav niz novih lokacija. Novi i prošireni aerodromi grade se kako bi išli u korak s vremenom. Istanbul, na primjer, svoj novi aerodrom otvara u etapama da bi na kraju mogao ugostiti stotine milijuna putnika godišnje. Kada bude posve gotov biti će najveći aerodrom na svijetu.

I Peking planira sljedeće godine svečano otvoriti novi aerodrom koji će parirati ovome u Istanbulu (pekinški je prije smrti 2016. dizajnirala arhitektica Zaha Hadid). Ono što će ih činiti superiornima, kaže Gittens, nije (samo) njihova veličina već i način na koji će koristiti tehnologiju da ljudi i roba što bezbolnije prolaze, prenosi Express.hr.

"Sve mora biti efikasnije. Tehnologija mora raditi za nas. Moramo vidjeti kako ubrzati prelaske, i kako brže baratati s prtljagom, pa i ljudima", kaže. Arhitekti se slažu, i kažu kako efikasnost mora započeti sa samim zgradama. "Dolazimo do veličina koje su nekada bile nezamislive za aerodrome", kaže Andrew Thomas, partner arhitektonske tvrtke Grimshaw za The New York Times.

Oni su, skupa s još dva biroa (Nordic Office of Architecture i Haptic Architects) dizajnirali aerodrom u Istanbulu. "Nedopustivo je da hod do drugog gatea traje toliko da se ljudi umore, ili zakasne, ili izgube", kaže.

U Pekingu se slažu kako sve "mora biti podređeno putniku, čovjeku", kaže Cristiano Ceccato iz Zaha Hadid Architects. Gittens kaže kako će tehnološke inovacije pomoći putnicima da lakše navigiraju zgradom. "Ono što možemo očekivati jest korištenje biometrike tijekom cijelog procesa. Ideja je da nema više redova, redovi znače krkljanac, a to ne želimo", kaže Gittens.

Thomas se slaže da će biometrika, uključujući tehnologiju prepoznavanja lica, vjerojatno postajati sve veći faktor kako se tehnologija razvija, ali naglašava kako već postoje sistemi koji aerodrome mogu činiti efikasnijima no što su nekada bili. Na primjer, rekao je, automatizacija olakšava ljudima check in, i smanjuje količinu stresa, prenosi Express.hr.

"Čim je proces automatiziran, odmah je jednostavniji. Istanbul će i dalje imati zaposlenike, ali oni će biti tamo da zaobiđu pult i osobno pomognu pri check inu", kaže.

Gittens napominje kako takva tehnologija aerodrome čini fleksibilnijima, kako mnoge aviokompanije mogu dijeliti istu fizičku infrastrukturu.

Pekinški aerodrom automatizirani check-in stavlja na još viši nivo, tvrdi Ceccato.

"Normalno, aerodrom ima dva nivoa, jedan za dolaske, drugi za odlaske. Ali Daxing International će imati treći kat s novim formatom. To će biti samoprocesni nivo samo za domaće letove, bez karata ili ičega", objašnjava Ceccato.

Činiti će se, kaže, kao da putuju vlakom, putovanja će biti glatka i bez ikakvih zaustavljanja. Iako se o aerodromima u Istanbulu i Pekingu možda najviše priča, i drugi aerodromi diljem svijeta prolaze radove i modernizaciju. Los Angeles International i La Guardia u New Yorku se, de facto, grade iz početka, a i John F. Kennedy aerodrom će biti potpuno revitaliziran.

Heathrow u Londonu kreće s gradnjom treće piste, a slično planira i Amsterdam. U godinama koje dolaze i Berlin bi, napokon, trebao imati moderan i funkcionalan aerodrom (gradi se već godinama), a Sydney planira posve nov aerodrom.