Građani BiH žele mogućnost plaćanja karticama u medicinskim ustanovama, državnim institucijama i komunalnim poduzećima

Petina platnih kartica koristi se za plaćanje svakog dana, a čak 40 posto njih barem jednom tjedno – rezultati su najnovijeg MasterIndex BiH istraživanja. Razlog za često korištenje platnih kartica leži prije svega u jednostavnosti i praktičnosti koju ova platna metoda nosi, što je istaklo 26 posto ispitanika, dok još 22 posto njih cijeni stalni pristup sredstvima na računu.

Godišnja studija o navikama i potrebama aktivnih korisnika platnih kartica koju kompanija Mastercard u BiH tradicionalno sprovodi od 2017. godine ističe da su debitne kartice i dalje kartični proizvod koji najveći broj ispitanika (91%) posjeduje. One se najčešće koriste za kupovine u supermarketima (66%), benzinskim pumpama (45%), u prodavnicama odjeće i obuće (43%), online kupovinu (23%), kao i za plaćanje mjesečnih računa na šalterima i online aplikacijama komunalnih poduzeća i telekoma (18%).

Kada su u pitanju lokacije na kojima bi željeli da plaćaju karticama, a da to trenutno nije moguće, osim državnih institucija i komunalnih poduzeća (27%), građani su istakli pijace (24%) i mjesta za naplatu parkinga (20%), a po prvi put od kako se sprovodi istraživanje na prvom mjestu našle su se medicinske ustanove (34%).

Svaki četvrti ispitanik je rekao da u novčaniku posjeduje kreditnu karticu kojima se plaćanja najčešće obavljaju u prodavnicama namještaja i tehnike (49%), u prodavnicama odjeće i obuće (45%), u supermarketima (44%) i za plaćanje goriva na benzinskim pumpama (36%).

"O uzlaznom trendu bezgotovinskih plaćanja u BiH odlično svjedoči podatak iz MasterIndex istraživanja o tome da ne samo da su standardna i beskontaktna kartična plaćanja prvi izbor za iznose preko 60 KM, već da je to više nego duplo češći slučaj u odnosu na gotovinu, odnosno 69 prema 31 posto odgovora ispitanika. Sve digitalniji životni stil građana otvara put za dalju implementaciju bezgotovinskih rješenja, dok istovremeno, prioritet za javni i privatni sektor treba da bude širenje prihvatne mreže u MSP sektoru i kod netradicionalnih trgovaca, jer je u BiH i dalje jako velik prihvatni jaz u odnosu na europski prosjek", izjavila je Jelena Ristić, direktorica kompanije Mastercard za tržišta Srbije, BiH i Crne Gore.

Ristić je dodala da je po prvi put na tržištu BiH tijekom mjeseca maja implementirana Pay&Get kampanja čiji je cilj bio podržati kupovinu kod domaćih e-trgovca i dodatno potaknuti dalji rast online transakcija. Iako je kampanja dala uspješne rezultate ostvarivši dvocifren rast ECommerce transakcija u samo mjesec dana, treba naglasiti da na BiH tržištu i dalje nema dovoljno, ne samo online mjesta za prihvat, nego i putem POS uređaja, što potvrđuje potrebu za zajedničkim naporima javnog i privatnog sektora za stvaranjem boljih prilika u pogledu prihvata, što zauzvrat državi i cjelokupnom tržištu donosi koristi.

Ispitujući što je to što građane motivira da plaćaju karticama, MasterIndex je pokazao da su to prije svega popusti (59%) i mogućnost da zaista plate karticom na bilo kojoj lokaciji (44%), a na listi su se našli i povrat novca (37%) i mogućnost podizanja gotovine prilikom plaćanja karticama (36%). Ova posljednja opcija, koju je kompanija Mastercard na susjedno tržište Srbije uvela još 2019. godine, još uvijek nije dostupna u BiH, a kako studija pokazuje postoji interesiranje kod građana i najčešće bi voljeli koristiti ovu uslugu u supermarketima (37%), na benzinskim pumpama (23%), te lokalnim prodavnicama namirnica (14%).

Građani BiH najčešće biraju domaće web prodavnice

MasterIndex pokazuju da se 71% ispitanika susrelo s online plaćanjima i kupovinom. Uglavnom se online plaćanja obavljaju na mjesečnom nivou (34%), dok 9% ispitanika prakticira da plaća online makar jednom tjedno.

Kućne potrepštine online kupuje 39% građana, a 26% online plaća račune, što na nivou tržišta predstavlja značajan faktor za edukaciju krajnjih korisnika i uključivanje novih građana u e-commerce vode. Pored plaćanja računa, ispitanici online kupuju odjeću (35%), sportsku opremu (20%) i namirnice (16%).

Domaće web prodavnice su češća šoping adresa od inostranih online prodavnica (38% naspram 17% ispitanika), a 22% ispitanika nema preferencije. Nije zanemarljiv ni udio koji u online trgovini imaju društvene mreže, poput Instagrama i Facebook-a, kao novi kanali prodaje kojima se okreće 15% ispitanika MasterIndex istraživanja.