EK predlaže plan "štedi plin za sigurniju zimu"

Europska komisija je u srijedu predstavila plan “štedi plin za sigurnu zimu”, koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023.

Europska unija je suočena s  opasnošću daljnjeg smanjenje dotoka plina iz Rusije, koji Kremlj koristi kao oružje, a gotovo polovica država članica već je pogođena smanjenim isporukama plina iz Rusije.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je “potpuni prekid isporuke ruskog plina vjerojatni scenarij”.

“Rusija nas ucjenjuje, koristi energiju kao oružje. Stoga mi u svakom slučaju moramo biti spremni bilo za djelomičan, nešto veći ili potpuni prekid isporuke”, rekla je von der Leyen.

Stoga Komisija ističe da treba djelovati na vrijeme, poduzeti korake odmah sada kako bi se znatno smanjio rizik i trošak za Europu u slučaju daljnjih poremećaja u isporuci plina.

Komisija procjenjuje da bi potpuni prekid isporuke ruskog plina u Europu u kombinaciji s hladnom zimom mogao smanjiti prosječni BDP do 1,5 posto ako se države članice ne pripreme unaprijed za sve scenarije. Potpuni prekid isporuke u kombinaciji s prosječnom zimom smanjio bi BDP za do 1 posto.

Plan za smanjenje potrošnje plina predviđa da na dobrovoljnoj osnovi svi potrošači, kućanstva, javna uprava, vlasnici javnih zgrada, proizvođači energije i industrija poduzme mjere u tom smislu.

Pročitajte još

23,3 posto: Vlada dala zeleno svjetlo za veću cijenu plina

Komisija predlaže novu uredbu o koordiniranom smanjenju potražnje za plinom, u kojoj će se zacrtati ciljevi za sve države članice da smanje potražnju za plinom za 15 posto od 1. kolovoza ove do 31. ožujka sljedeće godine u odnosu na prosječnu potrošnju u zadnjih pet godina u istom vremenskom razdoblju.

Prijedlog uredbe daje Komisiji mogućnost da nakon konzultacija s državama članicama proglasi izvanredno stanje na razini Unije čime bi se nametnulo obvezujuće smanjenje potrošnje plina za sve države članice. Takvo izvanredno stanje moglo bi se proglasiti u slučaju velike opasnosti od nestašice plina ili iznimno velike potražnje za plinom.

Komisija je također pozvala države članice da pokrenu javnu kampanju za podizanje svijesti o potrebi smanjenja grijanja i hlađenja. Države članice, mogle bi, primjerice, odrediti da se javne zgrade griju za nekoliko stupnjeva manje ili da se smanji intenzitet hlađenja tijekom ljetnih mjeseci.

Države članice trebaju do kraja rujna ažurirati svoje nacionalne planove za izvanredne situacije i pokazati na koji način namjeravaju postići ciljeve smanjenje potrošnje te bi o tome trebale izvještavati Komisiju svaka dva mjeseca. Države članice koje zatraže isporuku plina iz solidarnosti morat će pokazati koje mjere su poduzele da smanje potrošnju.

Komisijin plan predviđa da zaštićeni potrošači poput kućanstava, bolnica ili industrije koja proizvodi ključne proizvode ili usluge za gospodarstvo i dalje ostanu zaštićeni. Tu je naglasak na zamjeni plina drugim gorivima i na štednji u svim sektorima.

Zamjena plina drugim gorivima trebala bi biti gdjegod je to moguće među obnovljivim izvorima energije, ali se ne isključuje ni ugljen, nafta ili nuklearna energija kao privremena zamjena.

Da bi predložena uredba stupila na snagu mora dobiti kvalificiranu većinu država članica. Prva rasprava o prijedlogu bit će u sljedeći ponedjeljak na izvanrednom sastanku ministara za energiju država članica EU-a.

Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, EU je znatno povećao uvoz plina iz Norveške, Azerbajdžana i Alžira te utrostručio uvoz ukapljenog plina iz Sjedinjenih Država, ali to i dalje nije dovoljno da se nadoknadi uvoz iz Rusije.

Komisija procjenjuje da EU može smanjiti potrošnju plina za oko 45 milijardi kubičnih metara, nešto manje od trećine količine uvezene iz Rusije 2020. godine.

Samo od smanjenja grijanja i hlađenja zgrada za nekoliko stupnjeva moglo bi se uštedjeti oko 11 milijardi kubičnih metara plina, navodi Komisija.