10 Year Challenge: Bezopasni trend ili podmuklo prepoznavanje lica?

U posljednje ste vrijeme vjerojatno primijetili niz objava na društvenim mrežama u kojima vaši prijatelji objavljuju slike od prije deset godina i danas. 

I dok većina u tome vidi još samo jedan internetski trend, novinarka Wireda Kate O'Neill započela je zanimljivu on-line raspravu o tome radi li se uistinu o još jednom bezopasnom internetskom trendu ili iza svega stoji nešto perfidnije. 

Kao što je sama napisala, prvotni status na Twitteru bio je napola objavljen u šali, ali, s druge strane, počela je razmišljati o malo mračnijem scenariju koji uključuje automatsko prepoznavanje lica.

Iako većina korisnika realno (i očito) ne brine o tome što dijele na društvenim mrežama, oni malo oprezniji vjerojatno imaju određene rezerve prema onome što dijele na svojim profilima pa je samim time i ova tema vrijedna nekoliko minuta vaše pažnje. 

U čemu je problem?

Uglavnom, reakcija na objavu O'Neill bilo je mnogo. S jedne strane su oni koji smatraju da su te fotografije on-line, neovisno o tome objavili ih u sklopu izazova ili ne. Facebook već ima te podatke. 

No novinarka je odlučila detaljnije razmotriti ovu ideju. 

Zamislite da pokušavate istrenirati algoritam za prepoznavanje lica da detektira karakteristike vezane za dob, preciznije, za proces starenja. U idealnoj situaciji trebala bi vam gomila fotografija ljudi s jasno određenim vremenskim razmakom između dviju fotografija (10 godina). 

Mogli biste pretražiti bazu profilnih fotografija i ravnati se prema vremenu objave, ali dobili biste i gomilu nepotrebnih informacija koje bi trebalo filtrirati. Primjerice, nečija profilna fotografija prije deset godina ne mora nužno biti snimljena prije deset godina. Isto vrijedi i za trenutne profilne fotografije. I one mogu biti pet, deset ili čak 15 godina stare, piše Index.hr. 

Uz pomoć Facebookovog izazova ljudi će taj posao obaviti umjesto vas, a u puno slučajeva objavit će i mjesto gdje su fotografije snimljene. 

Naravno, ljudi će i u sklopu izazova objavljivati koještarije. Bit će tu fotografija svega i svačega, ali postojeći algoritmi dovoljno su razvijeni da znaju prepoznati razliku između ljudskog lica i mačke. 

Facebook se baš nije pokazao kao "neprobojni sef naših osobnih podataka"

I ne morate čak ni biti paranoični. Ovo vjerojatno i nije neki perfidni plan da se mračne sile i Veliki brat dokopaju vaših osobnih podataka. No postoji mogućnost da netko te podatke iskoristi u pogrešne svrhe. Sjetite se samo slučaja Cambridge Analytice u kojoj su podaci 70 milijuna Amerikanaca korišteni u nimalo plemenite svrhe. Ni tada vjerojatno niste mislili da bi netko mogao zloupotrijebiti podatke koje ste nesvjesno otkrili ispunjavajući neki bezvezni on-line test. 

Postavlja se i pitanje je li uopće loše to što Facebook koristi vaše fotografije za potrebe treniranja algoritma za prepoznavanje lica. Ne nužno. Moguće je pronaći barem deset pozitivnih strana takvog prikupljanja podataka. Ono što bi vam trebalo zasmetati jest način na koji to čine. Ako to čine.