Župa sv. Luke – Ilići u Mostaru proslavila svoga nebeskoga zaštitnika

Župa sv. Luke – Ilići u Mostaru danas je proslavila svoga nebeskoga zaštitnika.

Svečanu svetu Misu u 18 sati, na sam blagdan sv. Luke, predvodio je don Ljubo Planinić, župnik župe sv. Ilije Proroka iz Stoca, a nakon svete Mise održano je druženje u župnoj dvorani.

Za ovaj blagdan pripravljalo se trodnevnicom od petka svetom Misom u 18 sati, a predslavio ju je don Tomislav Ljuban, župnik župe sv. Mateja na Rudniku.

U subotu, u 17 sati, župljani su imali mogućnost za svetu ispovijed nakon koje je svetu misu od 18 sati predvodio don Ivan Turudić, župnik župe sv. Ivana apostola i evanđelista.

Treći dan trodnevnice svetu Misu predvodio je don Željko Majić, ravnatelj Caritasa Mostar – Duvno.

Sveti Luka (Antiohija, ? – Beocija, oko 84.), evanđelist, autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih, te po predaji autor prve ikone.

Životopis

O Lukinom životu ne zna se mnogo, a svi podaci dolaze iz kasnijih predaja. Ono što se može zaključiti iz njegovih spisa jest da je vjerojatno bio podrijetlom iz sirijskog grada Antiohije (danas u jugoistočnoj Turskoj), te da se služio grčkim jezikom. Nije moguće točno zaključiti ni je li bio iz poganske ili iz židovske obitelji u kojoj se govorio grčki.

Čini se da je slijedio svetog Pavla na dijelu njegovih misijskih putovanja, točnije na njegovu drugom misijskom putovanju, od Troade do Filipa u Grčkoj. Postoji mogućnost, da je u Filipima ostao do 57. g. utvrđujući ondje Pavlovo misijsko djelo. U proljeće 58. g. prati sv. Pavla na njegovu povratku u Jeruzalem.

Sveti Luka pratio je, čini se, sv. Pavla na njegovu putovanju u Rim te je u Djelima apostolskim ostavio dragocjeni dnevnik puta (ako nije riječ o materijalu kojega je evanđelist preuzeo od nekoga drugoga i uklopio u svoje djelo). S njim je bio i za vrijeme Pavlova prvoga rimskoga boravka u tamnici, a isto tako i za drugoga, kad su ga svi ostavili, ako je vjerovati Drugoj poslanici Timoteju koju nije napisao sam Pavao, a i nastala je  nakon Pavlove smrti.

Kasnija predaja mnogo je bogatija podacima, koji ipak do danas nisu mogli naći svoju povijesnu potvrdu. Tako predaja kaže da je rođen u Antiohiji te da je potjecao iz poganske, a ne židovske sredine. Nije vidio ni slijedio Isusa za njegova života na Zemlji. Bio je pratitelj i učenik svetoga Pavla što se iščitava iz Pavlovih poslanica te Djela apostolskih.

Izučio je medicinu u Antiohiji i Tarzu. Obratio se na kršćanstvo. Na brodovima je radio kao liječnik. Misli se da je za boravka u Jeruzalemu Luka imao priliku susresti barem neke od onih žena, što ih on, jedini od evanđelista spominje u svom evanđelju. Prema jednoj predaji, umro je u dobi od 84 godine u Tebi u Grčkoj.

Stara predaja drži i da je sveti Luka naslikao prve ikone te mnogi prikazi Bogorodice koji se danas časte u raznim svetištima pripadaju toj tradiciji. Najpoznatija od tih ikona svakako je Carigradska Bogorodica koja je između 8. i 9. stoljeća prenijeta u Padovu te se i ona čuva u bazilici svete Justine. Među slike koje se pripisuju Luki pripada, primjerice, i slika Majke Milosti na Trsatu.

Stari pisci poput Franje Glavinića 1648. g. navode takvo porijeklo trsatske slike, ali za to nema pravih dokaza. Stil same slike je iz kasnijeg vremena, vjerojatno iz 12. stoljeća, premda se ispod nje nalaze stariji tragovi, što je utvrđeno za posljednje restauracije 90-tih godina dvadesetog stoljeća.

Štovanje

Sveti Luka je zaštitnik liječnika, kirurga, umjetnika, slikara, kipara, pisara, zlatara, mesara, neoženjenih muškaraca, izrađivača stakla i čipke.

Njegov lik se najčešće prikazuje uz krilatog bika, koji simbolizira žrtvu na žrtveniku, čime je sv. Luka osobito želio u svom evanđelju naglasiti Kristov žrtveni karakter. Lukin grob časti se u Padovi u Italiji, u bazilici svete Justine. Blagdan svetog Luke je 18. listopada.