Zasvijetlila prva svijeća na gradskom adventskom vijencu
Paljenjem prve adventske svijeće ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače i duhovnom glazbom, Mostar je večeras obilježio početak Adventa.
.jpg)
Zborskom pjesmom na platou ispred Kosače zasvirali su glazbenici Osnovne škole Ivana pl. Zajca, Hrvatska glazba Mostar te Puhački orkestar HKUD-a Seljačka sloga Trebižat - Čapljina.
Sestre Husar nakon toga zapjevale su duhovne pjesme u velikoj dvorani Kosače.
"Sretni smo što ulazimo u adventsko vrijeme, četiri adventske nedjelje, četiri adventske svijeće. Tradicionalno šaljemo fine univerzalne poruke - vjera, nada, ljubav, radost, mir. Tako da nam predstoji jedan lijepi mjesec u kojem ćemo se, nadam se svi zajedno, družiti i slati lijepe poruke iz Grada Mostara", poručio je tom prigodom mostarski gradonačelnik Mario Kordić.
Dodao je kako se Grad i ove godine potrudio da svojim građanima i gostima ponudi brojne programe te da očekuje veći odaziv turista nego lani.
.jpg)
"Veselim se Adventu i pozivam sve ljude dobre volje iz Mostara i šire da nam se pridruže", kazao je mostarski gradonačelnik.
Također je napomenuo kako je Advent u Mostaru dijelom i turistički događaj koji upotpunjava sadržaj u Gradu zimi.
"Inače, smo ljetna destinacija, no pokušavamo i kroz ovakve događaje da privučeno dodatne goste", ocijenio je Kordić.
.jpg)
Inače, ovogodišnja manifestacija Advent u Mostaru izazvala je veliku pozornost. Na Javni poziv za zakup kućica za izlaganje, prodaju i prezentaciju proizvoda i usluga na Adventu stiglo je čak 129 ponuda, što dovoljno govori o zanimanju za manifestaciju. Adventske kućice će ove godine osim na Šetalištu biti smještene dijelom i u Gradskom parku, a građani će ih moći posjetiti već od 4. prosinca te uživati u gastronomskim delicijama i prigodnoj blagdanskoj ponudi.
Glazbeni dio programa počinje 15. prosinca koncertom Ivana Zaka, najavili su iz Grada Mostara. Došašće ili advent je vrijeme pripreme za blagdan Božića.
.jpg)
Razdoblje došašća ujedno je početak crkvene godine, a u zapadnom kršćanstvu počinje četiri nedjelje prije Božića i traje do badnjaka. Stoga na adventskom vijencu imamo četiri svijeće i svake nedjelje palimo jednu dodatnu.
Osim odbrojavanja tjedana do Božića, svjetlost svijeća simbolizira i svjetlost Božju koja na svijet stiže rođenjem Isusa Krista. Svijeće imaju i svoja pojedinačna značenja vezana uz kršćanske pojmove pa se smatra da u prvom tjednu palimo svijeću koja simbolizira nadu, u drugom tjednu mir, u trećem radost a svijeća koju palimo četvrtu nedjelju došašća simbolizira ljubav.
U nekim kršćanskim tradicijama prva svijeća naziva se prorokova svijeća, druga betlehemska, treća pastirska, a posljednja svijeća anđela. Isto tako, na adventskim vijencima različitih tradicija mogu se pronaći i svijeće različitih boja koje nose određenu simboliku, a na nekima je i peta, Kristova svijeća koja se pali na Badnjak ili Božić.
Danas uoči Božića na stolovima pronalazimo adventske vijence raznih oblika, no njegov temeljni simbol pored svjetlosti je krug koji predstavlja beskonačnu Božju ljubav. I materijali od kojih se izrađuju sve su moderniji, no tradicionalno se adventski vijenac pleo od zimzelenog granja koje je simboliziralo nadu u vječni život koju donosi Isus Krist.
Zanimljivo, i u prvom spominjanju adventskog vijenca u kršćanstvu svijeće su postavljane na drveni vijenac, a postavio ih je mladi evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern. Pastor se svakog dana došašća molio sa siročadi o kojoj je brinuo u domu 'Das Rauhe Haus' ('Trošna kuća') u Hamburgu, a 1838. u želji da štićenicima došašće učini što ljepšim svaki dan bi tijekom molitve dodavao na vijenac jednu upaljenu svijeću. Na Božić bi svjetlosni krug zasjao svjetlom dvadeset malih i četiri velike svijeće koje su palili nedjeljama.
Njegovi su štićenici zaslužni za zimzelene grančice u vijencu jer su njima 1851. počeli ukrašavati drveni vijenac. S vremenom su počeli plesti vijenac od zimzelenog granja, a običaj su prihvatile evangelističke obitelji u Njemačkoj.
Ukrašavanje vijenca sa samo četiri svijeće započelo je krajem 19. stoljeća, a svoje adventske vijence katolici su počeli izrađivati tek nakon Drugog svjetskog rata. Prvi je zabilježen 1925. u crkvi u Kölnu, pet godina kasnije i u Münchenu, a ubrzo su ih vjernici nakon blagoslova u crkvi počeli nositi i svojim kućama.
