Vjerske zajednice od Vlade HNŽ-a dobile 83.321 KM

Još od 2004. godine u Bosni i Hercegovini je na snazi Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH.

Na temelju toga akta vjerski službenici su trebali dobiti zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ali se to do danas nije dogodilo, piše Večernji list.

Posljednjih godina formirano je nekoliko radnih skupina, povjerenstava i sličnih tijela koja su trebala riješiti ovo pitanje, ali se to nije dogodilo.

Stoga je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije odlučila preuzeti stvar u svoje ruke i riješiti to pitanje. Nedavno je usvojena odluka o transferu novca vjerskim zajednicama koji će biti korišten za plaćanje zdravstvenog osiguranja vjerskih djelatnika u spomenutoj županiji.

Kako je novac raspoređen

''Prema odluci koja je donesena, 39.266,52 marke idu Biskupskom ordinarijatu u Mostaru, 30.647,04 marke Mostarskom muftijstvu te 13.408,08 maraka Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Mostaru.

Sve tri vjerske zajednice su nam dostavile iznose koji su im potrebni kako bi riješiti pitanje osiguranja vjerskih službenika kojima to pitanje nije riješeno na druge načine. Nismo imali nikakvog razloga sumnjati u istinitost podataka koji su nam dostavljeni i na kraju je Vlada HNŽ-a donijela odluku o isplati 83.321,64 marke trima vjerskim zajednicama u županiji '', rekli su za Večernji jučer iz Ureda za odnose s javnošću Vlade HNŽ-a.

Ranije je predsjednik županijske Vlade u Mostaru Nevenko Herceg izjavio kako je na taj način riješeno jedno od obećanja koja je dao prilikom preuzimanja dužnosti predsjednika Vlade.

Poziv drugim vladama

''Vlada HNŽ-a je kontinuiranim dijalogom s odgovornim osobama koje zastupaju vjerske zajednice našla rješenje da i ti ljudi koji imaju iznimno bitnu ulogu u društvu, a nisu osigurani po drugom temelju, konačno imaju riješeno zdravstveno osiguranje. Mišljenja sam kako bi i druge županijske vlade trebale postupiti na jednak ili sličan način sve dok, sukladno Zakonu o slobodi vjere i pravnog položaja crkava i vjerskih zajednica u BiH, Vijeće ministara BiH ne riješi to pitanje'', istaknuo je Herceg.

A kad će se to dogoditi, nitko ne zna. U BiH je određen broj onih koji se protive toj ideji. Oni ističu kako je BiH sekularna država i da država ne treba snositi taj trošak. S druge strane, mnogo je više onih koji podržavaju te napore, shvaćaju kako svi vjerski dužnosnici imaju iznimno važnu ulogu u izgradnji suživota i povjerenja na ovim prostorima te kako ti ljudi trebaju imati pravo da se barem mogu liječiti u bh. bolnicama.

Svi vjerski službenici do sada su liječničku pomoć tražili u privatnim zdravstvenim ustanovama, ali sada se situacija mijenja.

Barem kada je u pitanju HNŽ. Ostaje za vidjeti hoće li ostale županije slijediti taj primjer, odnosno mogu li osigurati proračunska sredstva za tu namjenu. Pitanje je i imaju li neki dovoljno sluha za važnost rješavanja tog pitanja.