Veliki tjedan: Uskrsni običaji koji čine blagdan posebnim
Uskrs kao najveći kršćanski blagdan koji simbolizira novi život i početak sa sobom nosi pregršt običaja i tradicije. Jedan od najpoznatijih običaja jeste bojenje jaja, ali i pored toga uz Uskrsno vrijeme vežu se i obiteljska slavlja za obiteljskim stolom, mnoge prelijepe pjesme koje opjevavaju Isusovu muku, raspeće i uskrsnuće, blagoslov hrane i mnogo toga.
Od Cvjetnice do Uskrsa
Nedjelju prije Uskrsa na Cvjetnicu kao spomen na Kristov ulazak u Jeruzalem vjernici u crkvu nose palmine ili maslinove grančice koje kasnije okače u svoj dom da štite i podsjećaju na mir i ljubav.
Nalazimo se u velikom tjednu, sveto trodnevlje, kojem je prethodilo vrijeme Korizme u kojemu su se vjernici pripremali za slavljenje Uskrsa molitvom, postom, slušanjem i čitanjem Božje riječi, odricanjem te dobrim djelima.
O običajima i tradiciji razgovarali smo sa župnikom Župe Presvetog Srca Isusova Potoci, don Rajkom Markovićem, koji nam je objasnio kako Uskrsni običaji oblikuju vjeru, povezuju s obitelji i zajednicom te podsjećaju na istinske vrijednosti blagdana.
Veliki četvrtak
U razgovoru se, don Rajko, spomenuo mise na Veliki četvrtak pod kojom u njihovoj župi tradicionalno izvode pranje nogu apostolima. Kako kaže, odazovu se mladići koji su uglavnom članovi crkvenog folklora, obuku se u tunike, kakve su po prilici bile u Isusovo vrijeme a koje su nosili apostoli.
"Nakon propovijedi, kao po starom kršćanskom običaju, mladićima operem noge kao što je Isus apostolima na posljednjoj večeri. Kako je ovo je misa večere gospodnje i dan ustanove dvaju sakramenata, svećeničkog reda i svete pričesti za vrijeme svete mise također imamo običaj da nam se predstave prvopričesnici koji u ovoj godini primaju sakrament svete pričesti", rekao je don Rajko.
Po običaju u svojoj župi održavaju i cjelonoćno klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom, kada mladi čitavu noć klanjaju, mole i dežuraju a vjernici dolaze da se mole za svoje potrebe.
Veliki petak
Na Veliki petak nema svete mise po kršćanskom običaju, ali se obredi sastoje od tri dijela: služba riječi - čitanje ili pjevanje Isusove muke zatim klanjanje svetom križu i Sveta pričest.
"Ovdje je značajna Isusova muka koja se čita svake godine po Ivanu apostolu i evanđelisti. Klanjanje svetom križu stari je običaj, vjernici dolazi iskazati poštovanje Isusovu križu, uglavnom poljupcem, da se zahvale Isusu koji nas je na križu otkupio od grijeha a križ kao takav simbol je i naše vjere", spomenuo je don Rajko.
Također, za Veliki petak važi strogi post i nemrs kada vjernici jedu posnu hranu dva puta po malo i jednom do sitosti. Taj dan vjernici provedu u tišini, bez pretjeranog fizičkog rada, u molitvi, u krugu obitelji, pripremanju, bojanju jaja i obiteljskom ručku.
Velika subota
Na veliku subotu također nema svete mise ali se u crkvi odvijaju četiri obreda Velike subote. Vjernici u svojim domovima u istom tonu, kao i na Veliki petak, nastavljaju sa pripremama za najveći kršćanski blagdan a navečer sudjeluju u crkvenim obredima.
U Župi Presvetog Srca Isusova na Veliku subotu tradicionalno se odvije i cjelodnevna molitva kod Isusova groba, koju predvode djeca uzrasta od šestog do devetog razreda osnovnih škola a vjernici imaju priliku doći i zajedno s njima moliti.
Navečer, ispred crkve pali se i blagoslivlja oganj a vjernici svoje ponesene svijeće pale od oganja a kasnije iste nose u svoje domove.
"Oganj je simbol Isusa Krista i Uskrsne svijeće, koja se pali od ognja, jer je Isus naše svjetlo. Isus je došao na svijet kao svjetlo koje osvjetljava naše pute da bismo nakon ovoga života došli u Kraljevstvo nebesko", rekao je don Rajko.
Zatim slijedi služba riječi, čitaju se čitanja iz svetog pisma a nakon toga slijedi krsna služba odnosno blagoslov Uskrsne svijeće i vode kojom se krste djeca u uskrsno vrijeme. Nakon toga slijedi i euharistijska služba odnosno Uskrsna sveta Misa.
"Po starom kršćanskom običaju i našim mjesnim običajima na veliku subotu vjernici donesu hranu, kruh, jaja, kolače na blagoslov. S tom se blagoslovljenom hranom, koje su se uglavnom uzdržavali u vrijeme posta i korizme, omrse poslije svete mise ili na Uskrs", istaknuo je don Rajko.
Tradicionalne pjesme
Nakon razdoblja pripreme, posta, odricanja i molitve dolazi i dan Uskrsa, dan kojim se slavi novi početak i obnovljeni život. Vjernici se okupljaju, slave i čestitaju.
Pored svih tradicija postoje i mnoge crkvene tradicionalne pjesme koje opjevavaju Isusovu muku, raspeće i uskrsnuće. Neke od poznatijih su i Isus usta slavni, Veliko je sad veselje a po mnogima i najljepša Uskrsna pjesma je Kraljice neba.
"Ove godine naši mladići, članovi župnog folklora, otpijevat će Posljednicu Svetoj Žrtvi uskrsnici koja se pjeva ili čita iza drugoga čitanja a koja nosi snažne stihove: 'Sa životom smrt se sasta i čudesna borba nasta, Vođa živih pade tada i živ živcat opet vlada.'", osvrnuo se don Rajko.
