Vatikan otvara arhivu o najkontroverznijem papi u povijesti

Vatikan će danas otpečatiti arhivu o najkontroverznijem papi u povijesti, Piju XII i možda razjasniti zašto je "ratni" poglavar Katoličke crkve ostao nijem tijekom holokausta.

Dvjesto istraživača unaprijed je zatražilo pristup planini dokumenata, koji će postati dostupni javnosti nakon inventure za koju je arhivistima Svete Stolice trebalo 14 godina.

Dokumenti 70 papinskih nuncija

Među njima će biti cijenjeni njemački povjesničar Hubert Wolf i njegovih šestero asistenata, koji su već osigurali dvogodišnje financiranje za proučavanje dokumenata pokojnog pape.

Wolf, specijalist za odnose Pija XII i nacista, jedva čeka da mu u ruke dospiju dokumenti 70 papinskih nuncija, Pijevih "očiju i ušiju" u to doba.

Među dokumentima bi trebali biti i zapisi o apelima židovskih organizacija da im se pomogne i Pijeva komunikacija s američkim predsjednikom Franklinom Rooseveltom.

Ondje su i poslijeratni dokumenti o odnosu prema svećenicima za koje se sumnjalo da gaje simpatije prema komunistima.

Vatikan je prije desetljeća objavio dokumente koji pokrivaju razdoblje holokausta, kompilirali su ih jezuiti, ali neki ključni dijelovi nisu bili među njima, uključujući papina pisma i odgovore o nacističkim strahotama.

"Jezuiti su objavili dokumente o koncentracijskim logorima koje je papa dobio, ali nismo vidjeli njegove odgovore", rekao je Wolf AFP-u. "Ili ne postoje ili nisu u Vatikanu".

Eugenio Pacelli, budući papa Pio XII, bio je nuncij u Njemačkoj od 1917. do 1929. Ondje je doživio uspon nacista na vlast, a potom je vraćen u Rim jer ga je njegov prethodnik Pio XI imenovao svojim državnim tajnikom.

Pacelli je za papu izabran 2. ožujka 1939. i pontifikat mu je trajao do 1958.

Iz dosad objavljenih dokumenata vidljivo je da su ga izvijestili o sudbini europskih Židova. "O tome nema dvojbe, Pio XII znao je za ubijanje Židova", kaže Wolf.

"Nas zanima kada je to prvi put saznao i je li povjerovao toj informaciji", dodaje povjesničar.

Tajnovita božićna poruka

Pio XII na badnjak 1942. izgovorio je božićnu poruku o kojoj povjesničari i danas raspravljaju.

U dugom tekstu nalazi se i referenca na "stotine tisuća ljudi koji su, bez ikakve svoje krivnje i često samo zbog nacionalnosti ili rase, osuđeni na smrt".

Jesu li poruku izgovorenu na talijanskom i emitiranom samo jednom, u kojoj se eksplicitno ne spominju Židovi i nacisti, čuli i razumjeli njemački katolici?

"Čuli su je samo nacisti", kaže Wolf, objašnjavajući da su radio valovi tada bili ometani i da je papa, ako je stvarno htio da ga njemački vjernici čuju, trebao govoriti njemački.

"Pio XII nakon rata je rekao britanskom veleposlaniku: 'Bio sam vrlo jasan'. A ovaj mu je odgovorio: 'Ja vas nisam razumio'", ispripovijedao je povjesničar.

Zagovornici postupaka Pija XII kažu da je on bio bivši diplomat, obučen da bude oprezan i zabrinut bi li u suprotnom mogao zaštititi katolike od progona. Tvrde da jednostavno nije mogao biti izravan.

Povjesničari smatraju da je Crkva sakrila oko 4000 Židova u svojim institucijama u Rimu tijekom rata.

"Istina, bilo je Židova koje su spasili u samostanima", kaže američki povjesničar David Kertzer, dobitnik Pulitzerove nagrade. "Ali zašto su ih drugdje ubijali ljudi koji su se smatrali kršćanima?".

Papina šutnja

Za njega nema dvojbe da je "papina šutnja" ključna u tome. "Nije bio sretan zbog masovnih ubojstava. Činio se uzrujan. Ali ipak, nikad nije izgovorio riječ 'Židov'", naglašava Kertzer.

Wolf dodaje da je Pio XII nakon rata ostao vrlo povučen i nikada nije rekao ništa o holokaustu.

Također, nije priznao stvaranje Države Izrael 1948. Zašto?, pita Wolf, prenosi Hina.