Uskrs - najveći kršćanski blagdan

Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva - Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi. 

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.

Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.

Uskrs se ne slavi svake godine u isto vrijeme

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs se slavi unutar toga vremena.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Pročitajte još

FOTO | Veliki tjedan u Međugorju: Stiže sve više hodočasnika - najviše Poljaka i Talijana

Od III. stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, od IV. stoljeća Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama; vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. 

Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vremenom sjećanja na krsna obećanja, a kod odraslih katekumena priprava za krštenje i pokore. 

Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa (Pentekoste), koji se zaključuje svetkovinom Duhova; prvih osam uskrsnih dana čini uskrsnu oktavu. 

Od 4. lateranskoga koncila godine 1215. uvedena je obveza da se vjernici najmanje jednom u godini moraju ispovjediti i o Uskrsu pričestiti. 

U zapadnoj liturgiji uskrsno bdjenje obuhvaća blagoslov ognja, paljenje svijeće na "ognju bdjenja" i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi (pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja), potom obnovom krsnih obećanja i naposljetku euharistijom. 

Hrvatski uskrsni običaji

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi isprepleteni su katolički crkveni obredi s tradicijama drugoga podrijetla, posebno običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode. 

U Velikom tjednu pripremalo se za nastupajuće blagdane - uređivala se kuća, pripremala hrana i odjeća, bojila i ukrašavala jaja - pisanice. 

Od Velikoga petka kada utihnu crkvena zvona pa do njihove ponovne uporabe na Veliku subotu mještani su se pozivali na molitvu i u crkvu čegrtaljkama, škrebetaljkama i klepetarnicama. 

Uobičajeno je  pjevanje crkvenih pučkih napjeva i procesije. Post i nemrs završavaju svečanim blagoslovom jela u crkvi i njegovim blagovanjem u obiteljskom krugu na sam Uskrs. 

U nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vazmenki.

Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa, ponovno je započinjao društveni život.

Papa na Uskrsnom bdjenju pozvao na radost i nadu

Papa Franjo pozvao je na Uskrsnom bdjenju vjernike da se raduju i da ne gube nadu unatoč privatnim i globalnim političkim krizama.

Te su krize "kamene gromade smrti", rekao je Papa u bazilici sv. Petra u Rimu pred oko 6000 ljudi.

Upozorio je posebno na bezobzirnu mržnju i okrutnost rata, koji uništavaju čežnju za svjetskim mirom, ali i na sebičnost i indiferentnost. Papa je naglasio da će Uskrs pomaknuti te kamene gromade. Poručio je da bi Uskrs trebao ohrabriti ljude i dati im nadu.

Sjedeći održao ceremoniju, sam je pročitao propovijed, ali napukla glasa
"To je moć Boga: pobjeda života nad smrti, trijumf svjetla nad tamom, ponovno rođenje nade usred ruševina neuspjeha."

Nakon Svetog tjedna, Uskrsno bdjenje razlog je za radost, rekao je.

"Sestre, braćo, neka vam se srca raspuknu od radosti na ovu svetu noć!", rekao je Papa u svojoj homiliji.

Papa je ceremoniju odslužio sjedeći i sam je pročitao propovijed, ali napukla glasa.

Papa zbog zdravlja nije nazočio križnom putu u Rimu na Veliki petak.

U nedjelju planira predvoditi uskrsnu misu i dati tradicionalni blagoslov "Urbi et Orbi"