Sve što trebate znati o augustincima, redu novog Pape

Augustinci su katolički red koji slijedi učenja svetog Augustina, jednog od najuglednijih kršćanskih filozofa koji je živio u sjevernoj Africi i Italiji između 4. i 5. stoljeća.

Robert Francis Prevost prvi je papa Amerikanac (državljanin SAD-a), ali i prvi papa u povijesti koji dolazi na čelo Vatikana iz augustinskog reda.

Zajedništvo i jedinstvo

Njegove prve javne geste nude jasne tragove o specifičnostima njegove duhovnosti i sugeriraju da će augustinski karakter umnogome odrediti njegov papinski pontifikat.

Na svojem prvom putovanju izvan Vatikana kao papa, 10. svibnja, Lav XIV. posjetio je augustinsko svetište Majke Dobrog Savjeta u gradu Genazzanu, blizu Rima. Njegov grb i papinsko geslo također su upadljivo "augustinski".

Geslo je preuzeto iz jedne od Augustinovih propovijedi: In Illo uno unum, što znači "U Jednom budimo jedno", piše Slobodna Dalmacija. 

Riječi svetog Augustina sugeriraju da, iako smo kao kršćani mnogi, u jednom Kristu svi smo jedno. To je geslo koje produbljuje duh jednakosti koji zagovaraju augustinci.

Za augustince su ključni zajedništvo i jedinstvo, objašnjava fra Antonio Giuseppe Masi, blagajnik reda augustinaca u Italiji.

Zajedništvo ispred samostalnosti 

Papa Lav već je tijekom svojih prvih susreta s kardinalima naznačio da će raditi na prevladavanju podjela i postizanju ideala ujedinjene Crkve. Augustinski ideal inspiriran je povijesnim iskustvom prve kršćanske zajednice u Jeruzalemu.

U svojem prvom govoru papa Lav XIV. također je spomenuo i da želi sinodalnu Crkvu, koncept koji je promovirao papa Frane, a koji definira Crkvu kao zajednicu na zajedničkom hodočašću prema kraljevstvu Božjem.

Sinodalnost nastoji instituciju Rimske crkve otvoriti svim krštenima kako bi je učinila horizontalnijom i univerzalnijom, a čemu se konzervativni i tvrdolinijaški katolici uredno opiru. Sinodalni pristup, utemeljen na dijalogu i slušanju, također je dio prepoznatljive augustinske DNK.

"Koncepti sinodalnosti i suodgovornosti utjelovljeni su u našem redu. Postoje priori na generalnoj, provincijskoj i lokalnoj razini, ali autoritet koji označava put kojim treba ići je Kapitul, odnosno skupina braće, a ne samo jedan poglavar. On donosi odluke zajedno s braćom. Što učiniti, kako to učiniti i gdje to učiniti, nešto je što se uspostavlja u zajedništvu, ne odlučuje se samostalno", objašnjava fra Masi.

Blizak stav prema fratrima 

Blagajnik ovoga reda u Italiji otkriva da se augustinci posvećuju proučavanju Božjih stvari općenito, ali i društvenih, s pažnjom na cjelovit svijet u kojem živimo. To sugerira da novi papa Lav XIV. ne bi trebao zazirati od političnosti.

Većina augustinaca diljem svijeta imala je već priliku osobno upoznati kardinala Prevosta tijekom njegova dugog mandata kao generalnog priora ovoga reda. Svi ističu njegov pažljiv, privržen i blizak stav prema fratrima, prema kojima je uvijek nastupao kao otac, a ne kao autoritet.

Prevost je i studirao u augustinskim institutima, a tijekom dugogodišnjeg misionarskog rada u Peruu radio je kao učitelj. Bio je generalni prior Reda sv. Augustina od 2001. do 2013., što ga je navelo na putovanja diljem svijeta i podrobnoga upoznavanja svih tih zajednica.

Papinski grb svetog Lava prepun je augustinske simbolike. Gornji dio posvećen je marijanskoj pobožnosti, a donji dio prikazuje zatvorenu knjigu na kojoj počiva srce probodeno strijelom – slika koja simbolizira Augustinovo iskustvo obraćenja.

Prosjački red

Red je osnovan davne 1243. godine, kad je papa Inocent IV. pozvao nekoliko zajednica pustinjaka na području Lazija da se ujedine u jednu kongregaciju. Red svetog Augustina trenutno ima oko 3000 članova u 50 zemalja. Uglavnom se bavi misionarskim i evangelizacijskim, obrazovnim i hospitalističkim aktivnostima.

Augustinci su i prosjački red, poput dominikanaca i franjevaca, što znači da njegovi članovi nemaju stabilne prihode ni vlastitu imovinu, nego žive isključivo od donacija i polažu zavjete siromaštva, čistoće i poslušnosti.

Nekad su bili isključivo pustinjaci i živjeli su uglavnom u izoliranim samostanima, iako se danas njihov red temelji na zajedničkom životu i jednakosti svih pred Evanđeljem. Inkluzivnost im je zapisana u samim temeljima.

Djelovali i u Hrvatskoj 

Članovi ovog reda ne mogu ništa smatrati svojim: materijalne vrijednosti potpuno odbacuju kao popudbinu.

Augustinci ili augustinski heremiti nekad su djelovali na području Hrvatske u samotnjačkim samostanima na otoku Hvaru: u Sućurju, u špilji iznad Sv. Nedilje i u Jelsi. Bilo ih je i na Braču, u Dubici, Gariću, Križevcima, Sinju i Makarskoj.

Uvijek žive u zajednici i posvećeni su propovijedanju Evanđelja među siromašnima i marginaliziranima. Augustinci osobito štuju sv. Pavla Pustinjaka, kao začetnika cenobitskih grupa i pustinjaštva, ali i sv. Vilima. Slijede i ono što je poznato kao pravilo svetog Augustina.

Riječ je o jednom od najstarijih pravila kršćanstva na Zapadu, a koje propisuje puno stroži i samotniji život čak i od asketskog benediktinskog reda, poznatog po danu koji se sastoji isključivo od rada i molitve (ora et labora).

Među najslavnije članove augustinaca spada osnivač protestantizma Martin Luther. On je, naime, bio katolički opat i teolog prije nego što je pokrenuo čuvenu protestantsku reformaciju koja je Zapadnu crkvu 1517. godine podijelila na dva dijela. Još jedan poznati augustinac bio je i opat Gregor Mendel: njega se smatra ocem moderne genetike.