Sv. Ilija zaštitnik je BiH od 1752. godine

Crkva 20. srpnja slavi Sv. Iliju. Kao starozavjetni prorok Ilija ima vrlo važno mjesto u židovskoj, kršćanskoj i islamskoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi o njemu.

Živio je i djelovao u Sjevernom izraelskom kraljevstvu u 9. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ahazje. Prema Svetom pismu bio je “podignut u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima”.

On je u Starome zavjetu vatreno revnovao za vjeru u jednoga pravoga Boga Jahvu. Njegovo ime u hebrejskom jeziku znači “Jahve je moj Bog”, a za tu se istinu prorok Ilija cijeli svoj život i borio, piše Nedjelja.ba.

Blagdan u misalu od 1551. godine

Ilija je bio rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijac. Borbu s bezbožnim Ahabom i njegovom ženom Jezabelom sam prorok Ilija najbolje je izrekao nalazeći se na Božjoj gori Horebu. Na Jahvin upit zašto je tamo došao, prorok je odgovorio: “Revnovao sam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili tvoj Savez, srušili tvoje žrtvenike i pobili mačem tvoje proroke. Ostao sam sam, a oni traže da i meni uzmu život” (1 Kr 19,10). U tim je riječima sav Ilija. One izriču njegovo proročko poslanje u jednom veoma teškom razdoblju povijesti izabranoga naroda.

Štovanje svetog Ilije, kao i inače starozavjetnih svetaca, veoma je rašireno u istočnim Crkvama. Na Zapadu ga iznimno štuju karmelićani. Njegov se blagdan u njihovu misalu prvi put pojavio 1551.

Hodočasnici u Svetu Zemlju sjećaju se Sv. Ilije naročito na brdu Taboru i Karmelu. Svake godine 20. srpnja mnoštvo hodočasnika dolazi na brdo Karmel, a među njima ima kršćana raznih obreda, Židova i muslimana.

U slavenskom pučkom vjerovanju, što je prisutno i u hrvatskim krajevima, Ilija "zapovijeda" gromovima i kiši, pa se čak i naziva "Ilija gromovnik".

Zaštitnik BiH

Sv. Ilija je zaštitnik i cijele Bosne i Hercegovine.

Biskup fra Pavao Dragičević (1694- 1773), poznat i po popisivanju katoličkog stanovništva u tadašnjem Bosanskom pašaluku, tražio je od Svete Stolice da se sv. Ilija Prorok slavi kao zaštitnik Bosanskog kraljevstva, što mu je i odobreno 1752. godine. 

Prema mišljenju biskupa mons. dr. Mile Bogovića, razlog papinskog odobrenja je taj što Svetog Iliju štuju i pravoslavci i muslimani.

 Kod pravoslavaca se ova proslava naziva Ilindan i obilježava se 2. kolovoza, a među muslimanima je poznata kao Aliđun i obilježava se na isti datum, piše religoskop.ba.

U Vrhbosanskoj nadbiskupiji Sv. Ilija je zaštitnik župa u: Bosanskom Brodu, Čemernom, Doljanima, Kandiji, Korićanima, Kiseljaku, Rostovu, Solakovoj Kuli, Zenici, Ularicama i Turiću.