Sramimo li se uskršnjeg čokoladnog zeca?

Kod janjeta je sve jasno: ''Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta...'' moli se na svakoj misi. I pisanice nekako mogu proći: ne samo da je jaje simbol rađanja novog života, nego ni jaja kršćani zapravo ne bi smjeli jesti za vrijeme posta pred Uskrs pa ih nekako treba konzervirati za kasnije. Ali odakle taj nesretni zec?

Zec se doista prošvercao u proslavu Uskrsa iz pradavnih vremena: Kelti su dugouhu životinjicu smatrali glasnikom boginje proljeća Ostare (na njemačkom se i Uskrs zove Ostern), a baš kako je i Uskrs vjesnik proljeća i toplijih dana, tako i zečevi prvi donose mlade u proljeće, piše Deutche Welle.​

Bilo kako bilo, zečevi koji navodno za mališane sakrivaju pisanice u vrtu je u ovoj zemlji pradavni običaj, a uskršnjeg zeku su objeručke prihvatili i proizvođači čokolade. Sve trgovine su u danima pred ovaj blagdan prepune čokoladnih zečeva, ali sad je postalo i političko pitanje što se ponegdje oni ne zovu „uskršnji“ nego na primjer „sjedeći zec“ koji se može naći na policama diskontera i Aldi i Lidl.

''Potiha islamizacija Njemačke se polako sve više širi, a potiču je i najbogatije obitelji Njemačke kao obitelj Albrecht i Schwarz'' (vlasnici lanca Aldi, odnosno Lidl – op. ur.), piše na socijalnoj mreži zastupnik Bundestaga iz stranke AfD, Johann Martel. Njegov zaključak je jasan: 'Sjedeći' zeko potiskuje uskršnjeg zeca iz običaja ove zemlje.

No posve vjerno metodama desničarski nastrojenog populizma te stranke, u tvrdnji zastupnika ima nešto istine – ali je zaključak posve pogrešan. Istina ne leži uopće niti u Njemačkoj, niti ima veze s Uskrsom, niti u nesretnim zečevima nego su doista i zemlje koje nemaju baš nikakve veze s kršćanskim tradicijama bile prisiljene kapitulirati pred pravim potrošačkim tsunamijem pred Božić. Utoliko se domišljaju tom prazniku nekako promijeniti ime i smisao, a to se ne čini samo u muslimanskim zemljama Arapskog poluotoka, nego i u Kini.

U čemu je problem?

A što se ''uskršnjih'' ili ''sjedećih'' čokoladnih zečeva tiče, tu su spremno novinarima postaje ARD dali odgovor i Aldi i Lidl. Nije problem u Uskrsu, nego u pravoj gomili čokoladnih zečeva koji se nude u ovim danima. Tako u brendu Favorina lanca Lidl doista postoji ''sjedeći zec'', ali samo zato da se razlikuje od ''sjedećeg zeca s mašnicom'' koji se pak nudi u tri boje. Onda je tu i ''čokoladni zec'' – koji se razlikuje jedino po tome da malo gleda u stranu i nema nikakvu mašnicu oko vrata, a ne samo da ima i pravog „uskršnjeg zeca", nego je tu i ''XL uskršnji zec'', ''uskršnje gnijezdo'' i gomila ''uskršnjih jaja''.

Kod Aldija se naziva ''sjedeći'' zato jer na polici imaju i ''stojećeg'' zeca, a naravno da imaju i gomilu ''uskršnjih'' čokoladnih zečeva svih mogućih proizvođača. I tu im je onda problem pa zato i glasovitog uskršnjeg zeca marke Lind evidentiraju kao ''zlatnog zeca'', a od Milke „smješkajućeg zeca“.

Banalan problem

Zapravo to nije prvi put da se u Njemačkoj diže prašina oko uskršnjih čokoladnih zečeva: tako su kupci i lanca Rewe tek na svom računu mogli vidjeti kako nisu kupili ''uskršnjeg'', nego ''tradicionalnog'' zeca i u tom se slučaju čulo o islamizaciji Njemačke. Rewe je pak odgovorio da je ta slastica u ponudi još od 1992. pod tim imenom i da se sve to vrijeme nitko nije sjetio prosvjedovati.

Jer problem je banalan: svaki proizvod u trgovini ima svoj kod, a svaki put kad on prijeđe preko skenera blagajne, u skladištu se evidentira stanje i eventualno potreba naručiti još tih proizvoda. A od mnogih osobina koje se traže od poslovođe samoposluge neće biti i da mora biti matematički genije sposoban zapamtiti, što zapravo jest iza 13 znamenaka Global Trade Item Number, nasljednika standarda EAN (European Article Number) svih proizvoda u asortimanu. Poslovođa najprije hoće znati, što mu je to nestalo u trgovini: vreće cementa ili uskršnji zečevi? A onda - koji?

Isto tako, ne samo trgovci u Njemačkoj nisu primijetili da postoji nekakva diskriminacija među kupcima (uskršnjih) zečeva: njima će rado odgristi (čokoladnu) glavu mališani svih vjera, baš kao i ateisti. Jer čokolada prija svima, bez obzira na boju kože i vjeroispovijest – što se ne može reći za brzoplete zaključke političara AfD-a.