Rijeke vjernika muslimana stižu u Blagaj na tradicionalni mevlud

Rijeke vjernika muslimana slijevaju se od ranih jutarnjih sati prema vrelo Bune u Blagaju, kako bi se pomolili i sudjelovali na centralnoj manifestacija Dana mevluda i zikra, koja je najstarija kulturno-vjerska manifestacija u Hercegovini, javlja Anadolija.

Sedamdesetogodišnji Alija Musić iz Kaknja vozio se do Blagaja više od 4 sata, ali, kaže, da to njemu nije teško jer osjećaj koji doživi na mevludu je vrjedniji od svake patnje.

"Allah sve to nagradi mirom koji dadne nama koji dođemo i koji mu srce otvorimo. Dolazit ću dok god budem mogao jer mevlud u Blagaju svake godine mi dušu i srce nahrani", kaže Alija za Anadoliju.

Njegov zet Sanel Vehab ističe kako je dolazak u Blagaj poseban i za njega i čitavu obitelj.

"Dolazimo na mevlud svake godine, ali za mene je ovo mjesto toliko sveto i posebno da nikad nisam otišao na more, a da nisam svratio s obitelji i u Blagaj. Mevlud ovdje je nešto neopisivo", kaže Sanel, napominjući kako tu ljubav prenose svi i na ostale.

Stoga je s njim i osmogodišnji sin Almin koji je ekipi Anadolije s ponosom kazao kako on već zna klanjati, što će danas i pokazati.

Molitva i duhovni spokoj koji se osjeća u Blagaju doveli su Amru Ahmetović iz Kalesije kojoj je petosatno putovanje bilo i veselje jer je, kako kaže, imala dobro društvo i znala je da ide u mjesto gdje će doživjeti potpunu radost duše.

"Ovdje je stvarno prelijepa priroda i ovo je definitivno mjesto koje budi neku novu energiju, ovo je mjesto gdje se mora ponovno i ponovno dolaziti", kaže Amra.

Oduševljenje prošlogodišnjeg dolaska i iskustva u Blagaju prenijela je i na svoju sedamnaestogodišnju prijateljicu Merisu Mujić.

"Zaista je ovo mjesto nešto posebno. Sigurno ću doći i dogodine i svima pričati o ljepoti koju sam ja osobno doživjela", kaže Merisa za Anadoliju.

"Tko se jednom napije vode s izvora Bune, uvijek će za njom žeđati i ponovno se izvoru vraćati", kaže Fatima Mehinbašić iz Gračanice koja se za putovanje koje traje više od pet sati danima pripremala.

"Ovo je najveće muslimansko dovište kod nas, sve naše čari tu su uperene. Imam 58 godina i još nikad nigdje nisam doživjela radost u srcu kakvu doživim u Blagaju", kaže Fatima.

Njezina prija Rukija Mehinbašić već godinama dolazi u Blagaj i dolazit će, kako kaže, dok god bude mogla upravo zbog te punine srca koju doživi.

"Obišla sam brojna dovišta, ali nigdje nije kao u Blagaju. Kad uđem u tekiju osjećaj koji doživim ne mogu ni opisati riječima. Tu treba doći svaki musliman i osjetiti, a nakon toga nikad neće prestati dolaziti", zaključila je Rukija.

U nesvakidašnjem ambijentu prirodnom podarene Blagajske tekije, prepune vjernika na centralnoj svečanosti danas imami, derviši i šejhovi uče tradicionalni mevlud i zikr.

Svečanost započela tradicionalnim mevludom u 11 sati, pred desetinama tisuća vjernika, dijelove Kur'ana uče poznati hafizi.

Tradicija dovišta, zajedničkih masovnih molitvi, u BiH je, kako ističu povjesničari, starija od dolaska Osmanlija na ove prostore. Ljudi su je vezali za ono što je njihova veza s Uzvišenim Bogom, kojeg trebaju, kojem zahvaljuju, u koga vjeruju, kome se mole, kojeg obožavamo i od koga pomoć traže.

Dova je svojevrsna veza s rodnom grudom, a Dovište na vrelu Bune smatra se jednom od najjačih veza s poviješću bh vjernika, s onim osobama koje su zaslužne za utemeljenje ove tradicije.

Tradicija godišnjeg okupljanja i godišnjeg dovišta u Blagaju održala se sve do 1925., a iste godine umro je i posljednji njen šejh. Tekija je od tada, više-manje, postala samo turistička atrakcija, ali ni turizmu između dva rata se nije poklanjala dovoljna pažnja. No, tradiciju blagajskog mevluda, kolokvijalno poznatog kao derviški mevlud, obnovili su 1975. g. šejh Fejzulah ef. Hadžibajrić – u ime Tarikatskog centra, i mostarski muftija h. Seid ef. Smajkić – u ime institucija IZ-e u BiH.

Tradicionalni mevlud, prema kalendaru Rijaseta IZ u BiH, organizira se svake druge subote u mjesecu svibnju. Ova tradicija je postala međunarodno značajna manifestacija koja okuplja oko 30.000 vjernika iz Bosne i Hercegovine i raznih krajeva svijeta.