U susret ramazanu, u vremenima velikih iskušenja o vjeri, vjernicima i namjerama, narodima, državi, poznatoj prošlosti i neizvjesnoj budućnosti, gost Plenuma bio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović.
Reis Kavazović na početku razgovora u Plenumu uputio je čestitku muslimanima u Bosni i Hercegovini i dijaspori povodom nastupanja mjeseca ramazana.
"Za muslimane je ramazan blagoslovljeno vrijeme. Mi živimo svoj život u ramazanu, posvećeni prije svega ibadetima, onako kako nam je to stavljeno u dužnost", rekao je efendija Kavazović, a istaknuo je i da ramazan posebno dotiče one koji ga istinski traže.
"Ramazan može dotaći ona srca koja tragaju za ramazanom, koja tragaju za Božjom milošću i oprostom. Kao što je Poslanik kazao, na neki način je gubitnik onaj tko u mjesecu ramazanu ne zasluži Božji oprost."
Na pitanje što predstavlja vrhunac pokornosti Bogu u ramazanu, reisul-ulema podsjeća da postoji čitav niz ibadeta koji se u ovom mjesecu redovito obavljaju.
"Svakako je post jedan od najvažnijih ibadeta koje imamo u mjesecu ramazanu", dodao je i istaknuo da ramazan ima i jednu dodatnu, duboku dimenziju – vezu s Objavom.
"Ovo je mjesec knjige, mjesec Kur'ana. U mjesecu ramazanu je objavljen Kur'an i ako bismo ovo vrijeme mogli povezati s nečim opipljivim, što možemo dotaći, to je svakako Kur'an", zaključio je.
Dodao je da ne misli samo na Kur'an kao svetu knjigu, nego na knjigu općenito.
Govoreći o percepciji islama u Bosni i Hercegovini kao "europskog" ili "modernog", reisul-ulema odbacuje takve kvalifikacije.
"Islam je jedna vjera, bez obzira na kojim prostorima muslimani živjeli. Ne postoji europski islam. Postoji islam", pojasnio je Kavazović zajedno s činjenicom da postoje različite tradicije muslimana, ovisno o geografskom i kulturnom kontekstu.
"Različite su tradicije muslimana ovdje na Balkanu, različite na Bliskom istoku, na Dalekom istoku ili na Zapadu. To su različite tradicije", rekao je, te izdvaja jednu ključnu osobinu kada je riječ o bosanskohercegovačkoj tradiciji islama.
"Ono što je karakteristika bosanskohercegovačke tradicije jest njezina inkluzivnost. Ta tradicija je otvorena, živa, inkluzivna i na neki način posebna mladica u okviru duhovnosti islama", rekao je Kavazović.
Komentirajući jačanje desnice i antiislamskog raspoloženja u Europi, reisul-ulema ističe da su se "svijet islama i svijet Europe dodirivali, a tamo gdje su se dodirivali, uvijek je bilo i trenja". Ipak, vjeruje u snagu razumnih i istinskih vjernika.
"Umni ljudi, oni koji žive vjeru, bilo da su muslimani, kršćani, židovi ili drugi, razumiju ove stvari i gledaju na život kao Božji dar", dodao je.
Na pitanje je li većina ljudi u svijetu ipak dobronamjerna, reisul-ulema odgovara bez dileme: "Apsolutno. Jer da nije dobra, svijet bi nestao."
Govoreći o pokušajima da se Bošnjaci muslimani predstave kao prijetnja susjedima ili Europi, reisul-ulema kaže da takvi narativi imaju političku pozadinu.
"Postoje političke agende koje prema bosanskohercegovačkim muslimanima nisu od jučer. One traju", govorio je Kavazović, a istaknuo je i da bosanskohercegovački muslimani ne žele sukob ni s kim.
"Ni u kome ne vidimo neprijatelja. Sve građane Bosne i Hercegovine doživljavamo kao građane ove zemlje", zaključio je.
Reisul-ulema podsjeća da Bosna i Hercegovina tri desetljeća živi u miru.
"Mi, hvala Bogu, živimo 30 godina mira u Bosni i Hercegovini. To je veliki kapital. Unatoč svemu, Bosna i Hercegovina je opstala i uspjeli smo ovih 30 godina izgraditi društvo. Nije ono idealno, ali funkcionira", dodao je Kavazović.
Smatra da bi povratak destruktivnim politikama značio vraćanje u devedesete godine.
"Otvaranje teških pitanja i dopuštanje neodgovornima da ponovno izvrše destrukciju odvelo bi nas u devedesete. To nitko normalan u Bosni i Hercegovini ne želi", zaključio je.
Reisul-ulema pravi razliku između religijskih i političkih odnosa u zemlji.
"U religijskom smislu situacija je daleko stabilnija i to mi je važnije", pojasnio je, a misli i da su politički odnosi "uvijek na površini", a da je površina nemirna, dok su dublji religijski i kulturni odnosi stabilniji.
"Ukoliko postoji dubina, religijski i kulturni odnos unutar države, on djeluje kao stabilizator odnosa", ispričao je.
Govoreći o slabostima bosanskohercegovačkog društva, reisul-ulema izdvaja nedovoljno razvijen civilni sektor i kulturu.
"Mi imamo kakav-takav državnopravni okvir i ekonomsko-sigurnosni okvir, ali mislim da je civilni sektor ostao po strani. Za opstanak bosanskohercegovačkog društva kultura je najvažniji temelj", podijelio je.
Na pitanje je li zastoj u razvoju kulture možda planski ili posljedica svjesnih politika, ističe da politika ima utjecaj, ali da odgovornost ne može biti prebačena samo na nju.
"Politike igraju veliku i važnu ulogu u profiliranju kulturnih politika. To je činjenica. Ali ljudi od kulture i ljudi od duha trebali bi nadilaziti nastojanja da se kultura destruira, da se društvo razbije i da se ljudi udalje jedni od drugih. Tu treba više svijesti i više ulaganja", ispričao je Kavazović, a govoreći o odgovornosti pojedinca, naglašava da promjene počinju iznutra:
"Vrlo često za svoje slabosti ili pogreške tražimo krivce u drugima. A uvijek je najvažnija odgovornost prema samome sebi. Ono što možemo učiniti, a ne činimo – to je osnova svega. Kada bi bilo više odgovornosti kod nas samih prema svijetu u kojem živimo i djelujemo, stanje u Bosni i Hercegovini bi se popravljalo."
Govoreći o reformama, ističe da njihovo izostajanje ima ozbiljne posljedice.
"Ukoliko ne bude reformi, na svim stranama će biti samo patnja. Oni koji ne žele reforme nanose bol i patnju svim građanima Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina prima značajnu pomoć od Europske unije. Trošimo novac europskih građana da reformiramo društvo i državu. Ako se ne krećemo naprijed, to nije samo političko pitanje, nego duboko moralno", naglasio je.
Osvrćući se na izjavu bivšeg reisul-uleme o uspostavljanju Bosanske pravoslavne crkve, naglašava poštovanje, ali i distancu.
"Poštujemo reisa Cerića, on je puno učinio za Islamsku zajednicu i za bosanskohercegovačko društvo. Međutim, reagirali smo jer su neki smatrali da je to stav Islamske zajednice", ispričao je.
Dodao je da je riječ o pitanju koje ne može biti predmet odlučivanja druge vjerske zajednice.
Govoreći o ugovoru Islamske zajednice s državom, pojašnjava suštinu neslaganja.
"Ono što se Islamskoj zajednici osporava jest njezina specifičnost. Neki smatraju da trebamo potpisati identičan ugovor kao katolička i pravoslavna crkva. Mi nismo crkva, mi smo Islamska zajednica i imamo svoje specifičnosti. Ako te specifičnosti nisu prepoznate u ugovoru, onda on za nas nema smisla, jer ne može zaštititi naš identitet. Upravo tu je do sada bio kamen spoticanja", zaključio je Kavazović.
