Put spasenja je jedini naš put, to nije ni spavanje ni maštanje

Vjernici pravoslavne vjere se pripremaju kako bi obilježili najvažniji i najveći hrišćanski blagdan Vaskrs, kojim se slavi temeljni princip hrišćanstva - Isusovo vaskrsnuće.

Prema hrišćanskom vjerovanju Isus Hrist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je vaskrsnuo.

Posebno važno mjesto u tradicionalnom običaju Vaskrsa zauzima crveno jaje simbol života. Prvim crvenim vaskršnjim jajetom vjernici bi se omrsili na dan Vaskrsa i time okončali sedmotjedni post. Jaja crvena ili šarena, daruju se rođacima i prijateljima i svima onima koji uđu u kuću.

O Vaskrsu i običajima za Fenu je govorio paroh Stare pravoslavne crkve, otac Vanja Jovanović.

''Vaskrsenje Hristovo je najveći događaj u povijesti svijeta za nas hrišćane. Svojom beskrajnom božanskom ljubavlju Bog nas je uznio u jedan novi način postojanja kome svi stremimo hodajući po ovoj zemlji i svojom voljom birajući i bivajući na mističan način, a kroz svetu liturgiju dijelom konačnog stanja svega. To je carstvo nebesko. To je kontinuitet postojanja u vječnosti nas ljudi i svega ostalog što je stvoreno a što ima svoj kontinuitet kroz nas. Da "Hristos nije ustao (vaskrsao), uzalud vjera naša" kaže apostol Pavle. Čovjek je stvoren da bi dostigao oboženje, da bi vječno postojao i da bi se svijet, kozmos, posredstvom čovjeka osvještavao, također, vječno u ljubavi postojao. To je cilj postojanja nas i svega oko nas. Zato je ovo radost posebna i velika i zato se sve što postoji raduje i slavi. Vaskrs je pokretni praznik i praznuje se poslije židovske Pashe, u prvu nedjelju poslije punog mjeseca koji pada na sam dan proljetne ravnodnevnice ili neposredno poslije nje. Prazniku vaskrsenja Hristovog prethodi post koji traje sedam tjedana'', kazao je Jovanović.

Govoreći o najpoznatijem vaskršnjem običaju, farbanju jaja, kaže da je jaje simbol obnavljanja i prirode života.

''Po predanju, Marija Magdalena (koja je s Presvetom Bogorodicom, neprekidno bila uz Hrista u tijeku njegovog golgotskog stradanja, i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju), putovala je u Rim da propovijeda Jevanđelje, i posjetila je cara Tiverija. Tada mu je, u znak pozornosti, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje, i pozdravila ga riječima: "Hristos vaskrse". Vaskršnja jaja farbaju se na Veliki petak. Farbaju se najviše crvenom bojom koja je simbol Hristove prolivene krvi, dakle bojom vaskrsenja, ali i radosti jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti. Jedno od tih crvenih jaja (prvobojeno) čuva se u kući do idućeg Vaskrsa i zove se čuvarkuća'', kazao je Jovanović.

O tome jesu li vjerski blagdani u današnje vrijeme skloni komercijalizaciji paroh Vanja Jovanović kaže da nijedan praznik u duši i srcu čovjeka, njegovom vertikalnom življenju k Bogu, ne može biti "komercijaliziran".

''Ovovremenost u načinu proslavljanja bilo kojeg praznika, mislim da nije komercijalizacija. Bogata ponuda "nečega" možda može u kreativnom smislu obogatiti čovjekove radnje, ako on to želi. Naprimjer, razna tehnička i slikarska pomagala danas za farbanja jaja su na radost i dobrodošla, zašto da ne. Donekle razumijem Vaše pitanje, no o negativnostima ne želim govoriti. I zašto bi to samo hrišćanstvo nosilo negativna iskliznuća globalizacije? Kako god, i u bilo kojem vremenu god, vaskrsenje Hristovo je sveopći, kozmički poziv svima nama na spasenje. To je suštinski, životodavno bitno, ma kako ga ukrašavali i poimali'', naveo je.

Upitan na kraju da kad vidimo današnje društvo, ljude treba li nama svima, simbolično rečeno, vaskrsnuće, odgovorio je: "Naravno! Bez drugoga nije moguće biti 'Ja', pa ma tko taj drugi da jeste. To je hrišćanska osnova življenja. No u pojmu "građanskog društva" trebala bi biti osnova svih! Možda je teško pojmiti i prihvatiti da je "drugi" moj put spasenja, ali je to jedini mogući put. Nije to ni spavanje ni maštanje. To je naš život!"