Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki četvrtak

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Veliki četvrtak, uspomenu na Posljednju večeru Isusa Krista i njegovih učenika i jedan od najznačajnijih dana tijekom Velikog tjedna.

Prema evanđeoskim zapisima, Krist je na Tajnoj večeri blagoslovio kruh i podijelivši ga apostolima rekao: "Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijeha". Zatim je uzeo čašu vina i dodao: "Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga zavjeta, koja se proljeva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha".

Kristove riječi se na Veliki četvrtak ponavljaju na liturgijama prije pričešća vjernika, po uzoru na prvu pričest Kristovu i njegovih apostola.

Blagdan je jedan od dana određenih za pričešće vjernika, koji su poštujući pravoslavni kanon "postili na vodi" najmanje pet posljednjih dana.

Na liturgijama se vjernici pričešćuju kruhom ili naforom – tijelom Kristovim i vinom koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.

Narod vjeruje da i najvećim grešnicima koji se pričeste na današnji dan bivaju oprošteni grijesi. Nakon liturgije dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.

Veliki ili Časni ili Vaskršnji post traje šest tjedana, a oni koji se pridržavaju pravila posta prvog i posljednjeg tjedna ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu pripremljenu na vodi, bez ulja.

Kod nekih pravoslavnih naroda danas se boje uskršnja jaja ili se bar počinje s tim. Kod Rusa se na ovaj dan umijesi uskršnji slatki kolač, pashalni kulič.

Pravoslavne crkve na Veliki četvrtak obavljaju mirovarenje. Miro se kuha tri dana, od ponedjeljka do srijede, u kazanima u koje se stavljaju posvećena voda, čisto vino i maslinovo ulje, a potom razna ulja, smole, biljke i mirisi.

 Za Veliki četvrtak u narodu postoje razna vjerovanja i običaji, ali pri njegovom obilježavanju nema veselja, već samo okupljanja.