Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Božić

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju najveći i najradosniji pravoslavni praznik Božić, kojim se obilježava Hristovo rođenje.

Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. To je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva. U hrišćanstvu Božić označava dolazak Boga na zemlju, čija je misija spasenje ljudskog roda i predstavlja ispunjenje obećanja da Bog neće napustiti čovjeka, već će mu poslati Spasitelja.

Dan prije Božića, obilježava se Badnja večer, koja najavljuje Božić. Na Badnji dan domaćin u seoskim pravoslavnim sredinama odlazi u šumu po hrastovo drvo - badnjak. Uvečer se badnjak stavlja na ognjište, jer hrastovo granje na vatri simbolizira svjetlost i toplotu. U gradovima je na Badnju večer, također, običaj unositi badnjak u kuću.

Pripreme za Božić počinju 40 dana prije 7. siječnja, kada počinje Božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji događaj u pravoslavlju.

Vjernici koji slave Božić dan počinju unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest, te prvim mrsnim doručkom. Vjernici se pozdravljaju sa "Mir Božiji - Hristos se rodi", uz otpozdrav "Vaistinu se rodi".

To je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva, a praznuje se tri dana.  Uz Vaskrs i Duhove, Božić spada među tri najveća hrišćanska praznika. 

Na Božić vjernici idu na jutrenje i liturgiju, pričešćuju se, a zatim dolaze kući, gdje je spremljena bogata trpeza. Žene pripreme bogati božićni jelovnik, te se za stolom okuplja cijela obitelj. Jede se voće, povrće, meso, razne pečenice, kruh, hladetina, peciva i brojna druga jela.

Poslije ručka odlaze čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima.