Ne zvone zvona: Pravoslavci slave Veliki Petak

Veliki petak je najtužniji dan u pravoslavlju i obilježen je stradanjem Isusa Hrista, njegovim raspećem na krst i smrću za spasenje svijeta.

Danas je sve u znaku stradanja, a sve momente svećenih događaja spasenja sveta crkva je označila bogosluženjem.

"Vrijeme hvatanja Spasitelja u Getsimanskom vrtu i osudu Njegovu od arhijereja i starešina na stradanje i smrt - bogosluženjem jutrenja, vrijeme vođenja Spasitelja na sud ka Pilatu - bogosluženjem prvog sata, vrijeme osude Gospoda na sudu kod Pilata - bogusluženjem trećeg sata, vrijeme krsnih stradanja Hrista - šestim satom, a skidanje tijela Hristovog sa krsta - večernjom, navodi "Arhiva.spc.rs".

Na večernjoj službi iznosi se plaštanica na sredinu hrama, radi poklonjenja mrtvom Gospodu, na njoj predstavljenom.

Veliki petak je dan na koji se obustavljaji svu poslovi, osim bojenja jaja, koja će najaviti dan vaskrsenja Hristovog. Post je tog dana najstroži, čak se i ne jede do iznošenja plaštanice, a svakako je to post na vodi. Shodno tome, alkohol se ne pije, a u narodu je uvreženo mišljenje da se ne pije crno vino niti što slične boje, što simbolizira proljevanje nevine krvi Hristove.

Ovo je dan kada ne zvone zvona, koja su znak radosti, već se sve vrijeme tijekom bogosluženja koristi drveno klepalo. Točnije, od Velikog četvrtka do Vaskrsa ne čuju se zvona, da bi onda zvonko objavila pobjedu života nad smrću.

To je dan kada nema pjesme niti slavlja, već sve prati misao o teškom Hristovom stradanju, koje je bilo takvo, kako Sveti Vladika Nikolaj Velimirović kaže, da je "samo vaskrsenje moglo nagraditi ovoliko stradanje.