Pravoslavci danas slave Blagovijest: Dan kada je dobro donijeti životnu odluku

Vjernici pravoslavne crkve danas proslavljaju jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika koji je podsjetnik na ''blagu vijest'', kada je, arhanđel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti nju odabrao da bude majka Isusu Hristu.

Kada je arhanđel Gavrilo izgovorio riječi ''Raduj se, Milostiva, Gospod je s tobom'' počeo je preobražaj čovječanstva te početak narativa Novog Zavjeta. S blagoviješću arhanđela, ''silaskom Svetog Duha na prečistu dijevu'', počeo je preobražaj.

Bogorodičin praznik

Blagovijest je Bogorodičin praznik i objavom te vijesti počela i hrišćanska povijest spasenja.

Prema izvjesnom broju teologa, riječi arhanđela Gavrila — ''Raduj se, milostiva!'' — su prve ''dobre'' vijesti za čovječanstvo od pada Adama i Eve. U nekim tumačenjima evanđelja po Luki piše: “Pošto je Gospod rekao Evi: ‘s mukom ćeš rađati djecu'”, sada je ovaj bol razriješen radošću koja anđeo privodi Djevici govoreći: “Raduj se, milostiva!”.

Pošto je Eva bila prokleta, Mariji je sada rečeno: ''Blagoslovljena si''.

Blagovijest je radosni hrišćanski praznik koji nagovještava početak proljeća: tada se po nekim predajama kaleme voćke ili počinje sjetva jarih žita.

Na dan poslije Blagovijesti, crkva slavi Svetog arhanđela Gavrila čija je dužnost donositi radosne vijesti.

Narodni običaji

Blagovijest broji mnoge narodne običaje, a s obzirom na to da je praznik Bogorodičin, ženski, mnoge se žene na današnji dan mole Bogorodici za potomstvo. To je povezano i s razmnožavanjem u prirodi jer od Blagovijesti kreće proljeće.

Na ovaj dan se čiste dvorišta i kuće, a obavezno se iznosi smeće koje se potom spaljuje.

Postoji i stari običaj “ranila” kada se ustaje u ranu zoru i dan se počinje s pjesmom. Obično je to djevojačka pjesma koje sakupljaju grane od kojih će se zapaliti vatra.

Vatra je iskonski zaštitnik – u prirodi štiti od zmija ili gmizavaca koji se prema vjerovanju tada bude iz zimskog sna.

Prema starim legendama, postoji vjerovanje da se žene ne trebaju češljati, a preporučuje se umivanje u rijeci ili potoku.

Kaže se da je na Blagovijest dobro početi neki posao (možda čak biznis ili samo učenje), a posebno donijeti neku veću ili čak životno važnu odluku. Blagovijest je pravo vrijeme za to.

Bijeli golub

Hristos je vaskrsao trideset četiri godine kasnije, istog dana kada se vodio opisani razgovor između Božjeg glasnika i buduće Majke Božje.

Zato se 25. ožujak - 7. travanj smatra autentičnim datumom Uskrsa, a rijetki slučajevi kada se Uskrs poklopi sa ovim nepokretnim praznikom nazivaju se ''Kiriopaša''.

Blagovijest se u ikonologiji obično predstavlja bijelim golubom obasjan arhanđelskom svjetlošću.

Aplikacija anđela Gabrijela u Blagovijesti, stvara levitirajući osjećaj i upućuje prema daru iskrenog vjerovanja u Stvoritelja svjetova.