Počinju istraživanja u katakombama ispod manastira: 'Ovdje je boravio apostol Pavle...'

Arheolozi najavljuju nova istraživanja u katakombama ispod manastira Krka, u istoimenom Nacionalnom parku.

Nedaleko Kistanja, na manje od dva metra ispod zemlje, u pećini koju su oblikovali priroda i čovjek, već su pronađeni grobovi iz 4. stoljeća, a sada se planira istražiti i jedan njezin još uvijek neistražen dio.

Našli su mrtvi ovdje mir. A za vječnost utisnuti su u zidu i "grafiti" ranih kršćana koji pripovijedaju, objavljuju, navještaju. Slika i riječ fotografski će se zabilježiti. Pa analizirati.

Kasnoantičke grobnice

Za ovdašnju prošlost struka kaže: višeslojna je. Planira se napokon je raslojiti i smjestiti na vremensku crtu.

"Ono što znamo da su pokojnici ukapani jedan iznad drugoga, da je pronađen jedan mali balzamarij, što definitivno upućuje na to da bi se moglo raditi o antičkim, odnosno kasnoantičkim grobnicama", rekla je za HRT izv. prof. dr. sc. Josipa Baraka Perica, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Devet grobova otvoreno je potkraj 80-ih. Nedirnut je još jedan. Krije, nadaju se arheolozi, nova otkrića.

"Ovdje u kutu se nalazi vjerojatno posljednji, neistraženi grob u katakombama, jedan od tih starih grobova, cca od 4. do 6. stoljeća, nakon Krista," kazao je Tomislav Zojčeski, arheolog.

Vjeruje se da ovdje boravio apostol Pavao

Podzemno groblje i manastir čiji ga temelji presijecaju jedinstven su lokalitet. Vjekovno duhovno središte pravoslavnih vjernika izaziva znatiželju i istraživača i čuvara baštine.

"Da kažem nekim modernim jezikom, ovo je bio kršćanski hotspot u ono vrijeme, odakle se širila kršćanska vjera i riječ o samom gospodu Isusu Kristu", rekao je otac Sevastijan, iguman manastira Krka.

"Manastir čuva živo predanje, jedina lokacija u Hrvatskoj, za kojoj se tvrdi da je ovdje boravio apostol Pavle i da je ovdje propovijedao. To je predaja, ona je potvrđena kod dalmatinskih povjesničara još u 17. i 18. stoljeću," kazao je dr. sc. Marko Sinobad, Konzervatorski odjel u Šibeniku.

Rekonstruiraju arheolozi život na ovom svetom mjestu. Koje iznova iznenađuje.

"Do sada se nije znalo za prapovijesni period na prostoru Manastira. Ti fragmenti, sa sačuvanim ukrasima pripadaju hvarskoj kulturi. Znači te ulomke datiramo do otprilike 4000 godina prije Krista", rekla je Eva Buća, arheologinja.

A davna povijest u hodniku pod zemljom može se doslovno opipati. Znanstvenici stoga ističu, vječno počivalište neznanih mora se sustavno istražiti.