Papa u Maroku pruža ruku muslimanima i migrantima

Papa Franjo u subotu i nedjelju boravi u posjetu Maroku radi promicanja međureligijskog dijaloga, a tijekom posjeta susrest će se i s migrantima, čiji su problemi također jedna od najvažnijh tema njegova pontifikata.

Papu s nestrpljenjem očekuje zajednica od više od 30.000 katolika, većinom stranaca koji su došli iz subsaharske Afrike, studenti ili migranti na putu prema Europi.

Gotovo trećinu ih se očekuje na nedjeljnoj misi u sportskom kompleksu, neviđenoj sceni od posjeta pape Ivana Pavla II 1985. godine. Maroko je zemlja koja je 99 posto muslimanska (suniti).

Kao i njegov posjet Ujedinjenim Arapskim Emiratima u siječnju, slika Pape koji služi misu, dan nakon susreta s kraljem i "zapovjednikom vjernika" Muhamedom VI te visokim vjerskim dužnosnicima, bit će konkretan primjer njegovih opetovanih poziva na vjersku toleranciju.

Papin posjet budi nadu kršćanskih manjina koje traže pravo na punu vjersku slobodu zajamčenu ustavom.

Nepotpune vjerske slobode

"Sanjamo o slobodnom Maroku koji prihvaća svoju religijsku raznolikost", istaknula je Koordinacija marokanskih kršćana, izrazivši želju da Papin posjet bude povijesna prilika da Maroko učini opipljiv napredak u tom smislu.

Po marokanskom ustavu islam je državna religija, no država svima jamči slobodu vjeroispovijesti.

Marokanski kazneni zakon ne predviđa smrtnu kaznu za muslimane koji se odreknu islama, za razliku od Ujedinjenih Arapskih Emirata.

U Maroku "pravilo igre je diskrecija", objašnjava jedan vjerski dužnosnik u Rabatu.

To je pitanje osjetljivo. U lipnju je prošle godine marokanski državni ministar zadužen za ljudska prava, islamist Mustafa Ramid, ocijenio je da je sloboda savjesti "prijetnja koheziji" Maroka.

Dobrovoljno obraćenje nije kazneno djelo, ali prozelitizam (potkopavanje vjere muslimana ili njihovo obraćenje na drugu religiju) može biti kažnjivo s tri godine zatvora. "Osuđuje se agresivan prozelitizam", rekao je marokanski veleposlanik u Parizu Šakib Benmusa.

Po njegovu mišljenju, "posjet pape Franje je važan trenutak, i kada je riječ o borbi protiv fanatizma, identitetske segregacije i netolerancije, ali i (...) pozitivnoj interakciji između religija, naroda i civilizacija".

Migranti

Papa Franjo je kazao da bi volio da je bio u Marakešu u prosincu kada je više od 150 zemalja usvojilo UN-ov Globalni pakt o migracijama. Na taj je skup poslao svojeg predstavnika.

Neobvezujući dokument, kojim se želi poboljšati međunarodnu suradnju u upravljanju migracijama, probudio je velike strasti u više zemalja prije konačne ratifikacije u New Yorku.

Papa će se u subotu susresti s migrantima u centru mjesnog Caritasa, gdje će održati govor.

Lokalna Katolička Crkva osnovala je prihvatne centre za migrante u nekoliko marokanskih gradova, zbog nepostojanja drugih struktura.

Migrantsko pitanje drugo je osjetljivo pitanje u Maroku, koji zagovara politiku "humanog" prihvata. No Rabat je redovito meta kritika aktivista za ljudska prava, koji kritiziraju česta pritvaranja migranata čime ih se želi spriječiti da dopru do mediteranske obale.

"Nadam se da će Papin posjet omogućiti napredak u tom pitanju", rekao je nadbiskup Tangera, msgr. Santiago Angelo Martinez na nedavnoj konferenciji za novinare.

Papin posjet Maroku događa se 34 godine poslije posjeta Ivana Pavla II., u ljeto 1985., koji je obilježio međureligijski susret s 80.000 mladih na stadionu.

Marokanski kralj Hasan II (otac sadašnjeg kralja) bio je primljen u Vatikanu u studenome 1991. kao prvi predsjednik neke arapske države kojeg je Papa pozvao u posjet.