Otvorena vrata džamije Aladža, remek-djela islamske arhitekture

Nakon 470 godina od prvobitne izgradnje i nešto više od četvrt stoljeća od njenom potpunog uništenja, u Foči je danas svečano otvorena iznova sagrađena džamija Aladža, koja je bila kulturno-povijesni spomenik Bosne i Hercegovine, simbol Foče i remek-djelo islamske arhitekture osmanskog razdoblja, javlja ANadolija.

Aladža, Šarena džamija ili džamija Hasana Nezira podignuta je 1549. godine i prva je džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Gradio ju je bliski suradnik Mimara Sinana i ono što predstavlja jednu od njenih najvećih vrijednosti jeste to što su sve kasnije džamije građene oslanjajući se na ideju Aladža džamije.

Aladža je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i na listu spomenika svjetske baštine UNESCO-a.

Nakon što je skoro pet stoljeća krasila Foču, srpske vlasti su 2. kolovoza 1992. godine minirale Aladžu, a fragmenti preostali iza eksplozije razbacani su po različitim lokacijama oko grada, neki djelovi su zatrpani zemljom na gradskim smetljištima, u namjeri zatiranja svakog traga fočanskoj ljepotici.

Grad koji ih je imao 32 ostao bez ijedne džamije

Prema raspoloživim podacima, do 18. stoljeća na području koje danas obuhvaća Medžlis Islamske zajednice Foča sagrađeno je sedamnaest džamija, devet džamija sa zidanom munarom i osam džamija sa drvenom munarom, zatim dvije medrese, nekoliko mesdžida i trubeta, te sahat kula.

Do početka Drugog svjetskog rata, na području MIZ Foča postojale su 32 džamije, od čega 17 u samoj gradskoj jezgri Foče. Četnici su tijekom Drugog svjetskog rata zapalili 21 džamiju, preostalih 11 džamija kraj rata dočekale su u potpuno devastiranom stanju, a kasnije su obnovljene.

Početkom posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu, od travnja do lipnja 1992. godine niti jedna džamija u Foči nije pošteđena razaranja, a kompletna infrastruktura MIZ Foča u potpunosti je uništena. Osim Aladže, koja je otvorena danas, obnovljene su još dvije fočanske džamije: Atik Ali-pašina i Careva džamija.

Nakon završetka agresije, prvi fragmenti Aladže pronađeni su 2004. godine, zajedno s ostacima tijela ubijenih Bošnjaka, u masovnoj grobnici na obali Drine. Od tada do 2014. godine, kada su službeno počeli radovi na rekonstrukciji i ponovnoj izgradnji džamije, Islamska zajednica u BiH, točnije Vakufska direkcija IZBiH, se aktivno pripremala za njenu obnovu.

Aladža je ponovno sagrađena prvenstveno uz podršku Generalne direkcije vakufa Republike Turske, koja je financirala sve radove njene izgradnje, zatim veleposlanstva Sjedninjenih Američkih Država (SAD) u BiH, Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, IRCICA, te brojnih drugih. Džamija je rekonstruirana po ugledu na originalnu Aladžu.

Specifičnost zidnih dekoracija

Kada je riječ o povijesti džamije Aladže o tome su dostupni brojni podaci i informacije, no ono što je možda manje poznato jesu same karakteristike ove impozantne građevine. Najvažnija odlika Aladže je ono što ona zapravo nosi u svom imenu, a to su zidne dekoracije, islikane jarkim bojama.

Još uvijek su sačuvani snimci dekoracija koje su također činile izuzetnu vrijednost ovog objekta, izuzetnu vrijednost kaligrafskih ispisa koji su se u trijemu pojavljivali kroz cijelu trajnost njenog postojanja.

Glavna je prekrivena olovnim limom, prečnika je 11 metara, a tjeme joj doseže visinu od 19,85 metara. Osam manjih prozora smješteno je ispod same kupole. Po pet prozora sa svake strane džamije osvjetljava njenu unutrašnjost. Fasada je zidana lijepo obrađenim blokovima kamena, a kameni zidovi debeli su 110 centimetara.

Kada je riječ o munari, ona ima 14 strana i visoka je 36 metara. Na vrhu munare je alem s tri jabuke. Šerefa, mala galerija za mujezina, okružena je sa 14 kamenih korkaluka (parapeta) koji su povezani gvozdenim klamfama.

Ljepotom Aladže oduševljen bio i čuveni Evlija Čelebija

Ljepotom džamije Aladža oduševljeni su mnogi njeni posjetitelji, međi kojima je i čuveni osmanski putopisac Evlija Čelebija, koji je Foču posjetio 1664. godine, nešto više od jednog stoljeća nakon što je džamija podignuta.

Tom prilikom je, očaran ljepotom ove građevine, kod ulaza u džamiju, na jednoj ploči zapisao: "Putovao sam i u mnoge gradove dohodio, ali ovakvo mjesto još nisam vidio."

O posebnosti i ljepoti džamije Aladža pisao je povjesničar umjetnosti Andrej Andrejević (1931-1991), nekadašnji profesor na Katedri za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Andrejević je 1970. godine odbranio magistarski rad na temu "Aladža džamija u Foči", a potom, 1980. godine, i doktorsku disertaciju pod naslovom "Islamska monumentalna umetnost 16. stoljeća u Jugoslaviji".

Andrejević smatra da je džamija Aladža imala znatnog utjecaja pri gradnji kasnijih spomenika islamske umjetnosti na prostoru bivše Jugoslavije.

"Raskošna dekorativna plastika, koja se u unutrašnjosti džamije prožimala na mihrabu, minberu i mahfilu, svojom ljepotom i bogatstvom se izdvaja među svim ostalim spomenicima na prostoru tadašnje Jugoslavije. Reprezentativni mihrab po svojim dimenzijama i lepoti klesanog ukrasa nema premca na našem tlu", napisao je Andrejević.

Organizatori danas u Foči očekuju dolazak nekoliko tisuća vjernika iz cijele BiH, ali i visoke domaće i međunarodne zvaničnike te predstavnike Turske i SAD-a, država koje su pomogle i financirale realizaciju ovog veoma značajnog i zahtjevnog projekta.

Svečanosti otvaranja nazočili su predstavnici lokalne zajednice, goraždanski muftija Remzija ef. Pitić, direktori Vakufskih direkcija BiH i Turske Senaid Zajimović i Adnan Ertem, veleposlanik SAD-a u BiH Erick Nelson, ministar kulture Turske Mehmet Nuri Ersoy, kao i reisu-l-ulema IZBiH Husein ef. Kavazović.