Biskup Perić: 'Priznajem nisam riješio ni jedan slučaj'

''Bio sam svjestan da me čekaju brojne nevolje, posebno dva slučaja – hercegovačkih župa i onaj međugorski – ukazuje li se ili ne – 70 posto vremena sam ulagao u njih. Priznajem da nisam riješio ni jedan slučaj, znam da ću to morati prenijeti nasljedniku…. No, učinio sam ono što sam bio dužan učiniti'', rekao je to mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić Perić.

Pročitajte još

''Pismo otkriveno u knjizi će vrlo snažno odjeknuti u historiografiji Hrvata''

Mandat na raspolaganje

Navršivši starosnu dob, biskup Perić stavio je svoj mandat Papi na raspolaganje, a u emisiji Aktualno Hrvatskoga katoličkog radija govorio je o svojoj posljednjoj knjizi 'Nada koja ne postiđuje'.

U knjizi biskup Perić, među ostalim, iscrpno analizira pismo koje je komunističko tužiteljstvo pripisalo kardinalu Stepincu, a ono je bilo najvažnijim predmetom optužnice i osude koju je izrekao komunistički sud na montiranom procesu hrvatskome blaženiku, prenosi KTA.

Biskup Perić opisao je kako je ta knjiga nastajala više godina, počevši prije 5-6 godina kada je započeo održavati duhovne vježbe svećenicima o temi duhovnosti blaženog Alojzija Stepinca.

Pisanje o Stepincu duhovni hobi

Uvidjevši količinu te građe i mogućnost dodavanja i druge, prije oko godinu dana rodila se zamisao da se to duhovno štivo može složiti u knjigu. Dodao je i posebni dio o odnosu kardinala Stepinca prema hrvatskoj državi, komunistima, patnji koju je doživljavao te se po pronalasku kopije pisma koje je pisano u Papinskom hrvatskom zavodu svetoga Jeronima, s arhivarom Ivanom Baltom uputio u Rim gdje su našli čak tri verzije toga pisma koje su proučavali i sve je to ušlo u knjigu.

Pisati o Stepincu bio mu je duhovni hobi, ljubav prema Stepincu počela je u zagrebačkoj katedrali katedrali na njegovu posljednjem ispraćaju na kojem je bio kao sjemeništarac, pa kao bogoslov, u Rimu je pak često posjećivao zavod sv. Jeronima, čitao je emigrantski tisak te naposljetku odlučio magistarsku radnju izraditi o Stepincu i njegovoj ulozi u odnosima Crkve i države, rekao je mons. Perić.

Njegov mu je profesor predložio da i doktorsku radnju piše o Stepincu. Bilo je to 1970. godine kada zabranjen broj Glasa Koncila zbog članka o Stepincu, koji je nakon sudske presude uklonjen iz broja. Nakon toga mu je uvijek bila želja – zbog sebe i svoga svećeničkog hoda – proučavati taj lik. Biskup Perić istaknuo je da je osim naslova vrlo značajan podnaslov knjige – „Duhovne vježbe svećenicima“ – što znači da je istaknut duhovni aspekt Stepinčeve osobe – i možda je to ono najviše privlači knjizi.

Stepinac prisutniji od svih

Biskup je istaknuo da je čitav Stepinčev put bio pun iznenađenja, kako njegov život tako i razdoblje nakon njegove smrti. 

''Kada će se Svetom Ocu svidjeti da bude i kanonizacija, to je zaista sada i sporedna stvar'', napominje biskup Perić.  No, smatra da je vrlo značajno što se u posljednjih 4-5 godina toliko proučavao Stepinčev slučaj, na samo postulator koji je skupio i objavio ogromnu građu, nego svatko tko je zainteresiran sada može u detalje to proučavati.

''Stepinac je na svim razinama danas prisutniji od svih hrvatskih svetaca i blaženika'', smatra biskup Perić.

Na pitanje o suradnji s apostolskim vizitatorom za Međugorje poljskim nadbiskupom Henrykom Hoserom, biskup Perić odgovorio je su se vidjeli uz božićne i novogodišnje blagdane. Razgovarali su, no imaju različite zadaće, nadbiskup Hoser brine za sav pastoral za župu Međugorje, ''a ja imam svoju, koju sam predao Svetom Ocu da odlučuje''.