Nakon 80 godina postavljen krov na džamiju Muje Kotezlije u Kotezima kod Ljubinja

Nakon osamdeset godina, kada je sa nje skinut i prebačen na više različitih i nepoznatih lokacija, džamija Muje Kotezlije u Kotezima kod Ljubinja, na samom ulazu u Popovo polje, prema narodnoj tradiciji, najstarija džamija u Hercegovini, dobila je svoj novi, ovaj put bolji i kvalitetniji – krov!

Potvrđeno je ovo iz Medžlisa Islamske zajednice Trebinje.

''Ovo je jedan veliki mubarek, kako za Medžlis Trebinje, tako i za cijelo Mostarsko muftijstvo, pa čak i šire. Ostali radovi napreduju planiranom dinamikom i nadamo se skorom završetku radova na cijelom kompleksu u i oko džamije'', kazali su iz Medžlisa IZ Trebinje.

Čuvena džamija

Simbolično, ovo je veliki događaj za Bošnjake, muslimane, u Hercegovini, jer je čuvena džamija Muje Kotezlije, jedinstvena po svojem izgledu, koja se nalazi na putu prema Trebinju i Dubrovniku, dugo bila narušena zubom vremena, praktično pred nestankom u mjestu u kojem je ostalo tek mali broj starijih stanovnika. Na to su proteklih godina, pa i decenijama upozoravali brojni autori.

Pročitajte još

Kotezi: Hercegovačko selo sa dva stanovnika primjer zajedničkog života tri naroda

S obnovom džamije vraća se i nada da će se ovom mjestu vratiti život, ljudi, koji će češće ovdje dolaziti i boraviti. Ili, ako ništa, češće svraćati putnici namjernici na putu ka jugu naše zemlje i susjedne Hrvatske, javlja Radio Sarajevo.

Kako je objavljeno u lipnju 2022. godine, nakon okončanja procedure prikupljanja svih potrebnih dozvola, u Muftijstvu mostarskom potpisan Ugovor za obnovu džamije Muje Kotezlije. Ugovor su potpisali Medžlis Islamske zajednice Trebinje i izvođač radova DZG "Građevinar Fajić" iz Mostara.

Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je 2003. godine proglasila graditeljsku cjelinu - Džamija u Kotezima (Džamija Muje Kotezlije) nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U vrijeme osmanske vladavine, od osnivanja Ljubinjskog kadiluka krajem 16. vijeka, Kotezi su se stalno nalazili u sastavu ovog i Trebinjskog kadiluka. Sačuvan je dokument u kojem je zapisano da su hidžretske 1076. godine (1665.) u Kotezima živjeli: majstor Jusuf, Durak, papudžija, i neki Osman. Hidžretske 1180. godine (1766.) u ovom mjestu se spominju: Ismail Šerak i bratić mu Ahmed, Ahmed, sin Zulfikarov, i Ferhat, sin Ahmedov.

U Kotezima je 1880. živjelo 12 muslimanskih obitelji, a toliko ih je bilo i pred početak Drugog svjetskog rata 1941. godine.

Za vrijeme turske uprave u Kotezima su sagrađeni džamija, mekteb, dvije čatrnje, tri kule i više čardaka i stambenih zgrada. Ništa od ovih objekata u cijelosti nije sačuvano, ali su prisutni ostaci ruševina nekih objekata ili njihovi dijelovi (Hasandedić, 1990, str.285).

Važnost Muje Kotezlije

Prema usmenom predanju podigao ju je Mujo Kotezlija, koji je po osvajanju Hercegovine od strane osmanske vlasti, u ime sultana dijelio Popovo polje kao erazi-emiriju stanovnicima, te od poreza sagradio džamiju u Kotezima.

Iza džamije, blizu mihrabskog zida, nalazi se mezar ograđen kamenim pločama, s nišanom bez natpisa, ne većim od pola aršina, u kojem je, prema usmenom predanju, ukopan Mujo Kotezlija, osnivač džamije i mekteba koji je bio sagrađen uz džamiju.

Pročitajte još

Na crkvi u Kotezima zvono zvoni i za katolike i za pravoslavce

Način na koji je izrađen ovaj nišan, možda govori o skromnosti ovog vakifa. Selo Kotezi imalo je najjači vakuf u Ljubinjskom kotaru: dvije čatrnje iz kojih se ljeti prodaje voda i 2-3 harema velikih kao osrednje gumno - iz kojih se prodaje trava, što daje oko 400 dinara godišnjeg prihoda.

Prema rahmetliji Hivziji Hasanediću, ovoj džamiji gravitirala su sela: Miljanovići, Mišljen, Obzir, Oraje, Ravno i Vojevići. Priča se da je petkom i bajramima u nju dolazilo po šezdeset konjanika.

Džamija oštećena u Hercegovačkom ustanku

Za vrijeme ustanka u Hercegovini (1875.-1878.), džamija je bila znatno oštećena i srušen joj je krov. Na fotografiji koja datira iz perioda prije II svjetskog rata vidljivo je da je objekat džamije bio popravljen i pokriven.

Iz članka, kojim je opisano putovanje reis-ul-uleme Fehima ef. Spahe kroz Hercegovinu i posjetu Kotezima, da se zaključiti da je objekt džamije bio u funkciji. Džamija je stradala 1942. godine, kada je sa nje skinut krov, a tada je srušena i mektebska zgrada u kojoj se nalazio i stan za mualima. Imamsku dužnost u ovoj džamiji od 1912. do 1942. godine vršili su Mehmed ef. Merzić, Ali ef. Zlomužica, Husein ef. Miljanović, Mahmutović i Salihović.