Na žalost brojnih vjernika: Ove godine bez mevluda u Blagaju

Na desetine tisuća vjernika iz cijele BiH, ali i inozemstva, već desetljećima bi se radovalo dolasku druge subote u svibnju. Jer, taj dan je, tradicionalno, označavao jednu od najvećih vjerskih manifestacija u BiH - mevlud na Buni, piše Avaz.

Rijeke ljudi slile bi se u Tekiju na vrelu Bune u Blagaju, južno od Mostara, jedan od najljepših prirodnih ambijenata, kako bi, nakon Ajvatovice, pohodili to najveće dovište u BiH i nazočili mevludu i zikru.

U ovoj oazi duhovnosti, mjestu spoznaje, mira, sigurnosti svi oni bi tražili duhovno nadahnuće i snagu za sve ovozemaljske kušnje i izazove i radovali se milozvučnim glasovima mostarskih imama, šejhova i derviša.

Pročitajte još

Počeo ramazan: Prazne džamije na teravih namazu

Nažalost, ovo mjesto, koje je u prošlosti bilo dom kaderija, rufaija, halvetija i nakšibendija, posljednjih mjeseci je pusto.

Tekijske kapije su zaključane zbog općepoznate situacije s koronavirusom, a zikr, kojem prisustvuju najviše tri osobe, kao i u drugim tekijama, održava se samo jednom tjedno.

No, iako s lokotima, sama blizina ovog zdanja, kao uklesanog u stijeni, snaži, miluje i krijepi srce i dušu.

Zbog ramazana, ovogodišnji mevlud se, prema kalendaru Islamske zajednice BiH, trebao održati 30. svibnja, ali je i taj datum pod velikim upitnikom.

Prirodno-graditeljska cjelina Tekije u Blagaju kod Mostara proglašena je nacionalnim spomenikom BiH u prosincu 2003. godine, a označena je i kao jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u BiH.

Ansambl blagajske Tekije izgrađen je, pretpostavlja se, odmah po uspostavljanju osmanske vlasti u Hercegovini, a najkasnije oko 1520. godine. Prvobitno vođena od strane bektijaškog reda, a kasnije, u 18. stoljeću, poslije obnove od mostarskog muftije Zijaudina Ahmed-ibn-Mustafe, postat će centar okupljanja halvetija.

Tekija na vrelu Bune u Blagaju kod Mostara prvi put se spominje u Putopisu Evlije Čelebija, koji je kroz ovo mjesto proputovao 1664. godine, piše Avaz.