Na današnji dan, prije 150 godina, osnovana je župa Goranci!

Na današnji dan, prije 150 godina, osnovana je župa Goranci!

Župa Goranci osnovana je 27. travnja 1871. godine. Prostorno, jedna od najvećih, župa u Mostarsko - duvanjskoj biskupiji, prirodnu granicu župe čine na sjevernoj strani područje obronaka planine Čabulja, na istočnoj strani Đubrani (župa Potoci, Bijelo Polje), sa zapadne strane Bile - Misište, te s južne Cim, Vihovići i Planinica.

Prema starim predajama, župa Goranci ima oko šest sati hoda po dužini, a četiri sata po širini kamenjarskog puta. Sastoji se od sljedećih mjesta: Goranaca, Bogodola, Raške Gore, Planinice, Sovića, Bila i Ladine. 

Župa Goranci se prvi put spominje u 15. stoljeću i bilo je naseljeno mjesto prije 4000 godina, što dokazuju brojne gomile i gradine koje su sagradili Iliri. 

Prvih sto godina kad se župa odvojila od župe Gradac župnik nije imao trajno boravište, već je hodao od sela do sela i tajno slavio mise i dijelio sakramente.

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo sagrađena je prije 137 godina, točnije 1884. godine. Središte župe je Pod jelom, udaljeno 12 km od Mostara i nalazi se na 670 metara nadmorske visine. Prema prvome Šematizmu objavljenom po osnutku župe iz 1873., župi su pripadala sela: Goranci, sa zapada Bogodol, s istoka Domazeti, Đubrane i Sirge, sa sjevera Podivačje i Željetuš te s juga Sovíći i Planinica. 

Prvu župnu kuću, malenu i neuglednu, sagradio je prvi župnik fra Mate Prskalo na mjestu Široka njiva. Zemljište je kupljeno novcem koji je darovao apostolski vikar fra Anđeo Kraljević (150 forinti), a on ih je dobio iz pobožne Lyonske zaklade. Kuća je sagrađena zalaganjem župnika fra Mate, a župljani su donijeli građu i pomagali radom. Mise su se služile po grobljima.

Novu župnu kuću Pod jelom, gradio je “neumornim trudom i vlastitim troškom” župnik fra Jakov Kraljević (1880. – 1889.), počevši od 1883. godine. Zemljište su mu darovali Mustajbeg čelebić iz Mostara i njegovi kmetovi Jozo Stojkić i Andrija i Jozo Ćorić. Građena je istodobno sa župnom crkvom. Kamen je puk donosio sa Željetuša, ploče s Vrdi, a trenice iz Šuice. Ta župna kuća je bila teško oštećena u ratu 1942. godine.

Stoga se moralo misliti na izgradnju potpuno nove kuće. Toga se posla prihvatio župnik fra Dinko Maslać. Radovi su započeli u ljeto 1975., a najveći je dio troškova snosila Hercegovačka franjevačka provincija, makar su svoj prinos dali i župljani. Kuća je dovršena i useljena 1976. Crkvu je također gradio župnik fra Jakov Kraljević. 

Gradnja je započela 1883., a crkva je pokrivena 1884. godine. Novac za krov darovao je i car Franjo Josip I. (300 forinti). Crkva je zidana kamenom koji se poslije mise donosio s obližnjega brda Migura. Isti je župnik nabavio i zvono 1886. godine. Postavljeno je na drvene grede u blizini crkve početkom 1887. i tom je prigodom priređeno veliko slavlje u župi. 

Župnik fra Krešo Jukić temeljito je preuredio crkvu od 1968. do 1972. Tom je prigodom sagrađen i betonski zvonik, a na njega je postavljeno zvono nabavljeno 1886., kao i novo, kupljeno 1972. godine. 

Svi su radovi obavljeni u prigodi proslave 100. obljetnice župe (1871. – 1971.). Župnik fra Dinko Maslać sa župljanima je tijekom ljeta 1978. postavio novi, bakreni krov na crkvu sa snjegobranima i olucima. 

Župnik fra Marko Jurič je u jesen 2003. obnovio fasadu na crkvi i zvoniku, a 2005. elektrificirao zvono. Na fra Jakova Kraljevića podsjeća kamena ploča s natpisom, koju je pronašao župnik fra Ferdo Boban 2008. godine. Na njoj stoji napisano: Vječni spomen / svih zgradja / ovdi u Gorancim / o. fr. Jakova Kraljevića / 1880.

2020. godine na župnoj crkvi stavljeni su vitraji, pod vodstvom sadašnjeg župnika fra Ivana Ivande.

U župi postoji petnaestak grobalja, što je posljedica velike rasprostranjenosti župe. Do 1975. u samo četirima grobljima bile su podignute kapelice. Danas na području župe ima više kapelica, što na grobljima, što malenih zavjetnih s kipovima svetaca. Ima i zvonika sa zvonom, kao i križeva na raskrižjima. 

Opširnije na Goranci online