Muftija Abdibegović: Veliki značaj rezolucije banjalučkih Muslimana 1941.

Muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović naglasio je da su mir i suživot veoma važni te da je uvjeren da je bilo potomaka Srba, Židova i Roma koji su 1992. godine mogli dati utočište sinovima, kćerima i unucima Bošnjaka koji su ih zaštitili 1941 .godine.

Sedamdeset uglednih banjalučkih Bošnjaka (Muslimana) potpisalo je 12. studenog 1941. rezoluciju kojom su se usprotivili progonu i ubijanju banjalučkih Srba, Židova i Roma od vlasti tadašnje NDH.

O tome je večeras u Banjoj Luci razgovarano na tribini o temi "Rezolucija banjalučkih Muslimana 1941. godine".

Skup je organizirala Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" Banja Luka, uz podršku Muftijstva banjalučkog, a efendija Abdibegović je kazao da je ta rezolucija na ponos hrabrih, odvažnih i civiliziranih Bošnjaka, Muslimana u to vrijeme, koji su digli svoj glas i kazali da na bosanskom prostoru ima jedan nukleus antifašista, koji će staviti svoj život na kocku, da zaštitu sebi bliske osobe, komšije, prijatelje, radnike...

-Ta rezolucija im služi na ponos i njima i ovog grada, jer je ona banjalučka, kao što je i mostarska, sarajevska, prijedorska..., naglasio je muftija Abdibegović.

Kada je u pitanju komparacija s događanjima u razdoblju 1992.-1995-godine, ukazao da se traga za onim što je dobro, jer se u to dobro vjeruje.

Iako nije bilo institucionalne zaštite Bošnjaka u Banjoj Luci u to ratno vrijeme, bilo ja, naglašava, pojedinaca koji su željeli i pružili ruku pomoći Bošnjacima.

-Ako se površno promatraju stvari kazat ćemo da nema nikakve paralele, ali to nije točno. Ona postoji i želimo da pojasnimo da institucionalno nije bilo zaštite Bošnjaka u Banjoj Luci i to je činjenica, zbog koje žalimo, ali je istina da je bilo pojedinaca, koji su uspjeli i pružili ruku i utjehe i nade te udomili mnoge Bošnjake, riskirajući svoj život baš onako kako su Bošnjaci 1941.godine stali u zaštitu Srba, Jevreja i Roma – rekao je muftija banjalučki.

I mediji su, napominje, pomogli da istina ode u svijet.

Za narednu godinu u planu je, dodaje, organiziranje konferencije kako bi se govorilo o vrijednostima i tog dokumenta i njegovog sadržaja.

Muftija banjalučki je istaknuo da se iz Banje Luke želi poslati jedna ljepša slika, a to je, kaže, moguće ukoliko "jedni drugima pružimo ruku".

Vjeruje da će biti organiziran susret bošnjačkih, hrvatskih, srpskih, jevrejskih naroda o tome kako živjeti složno u Banjoj Luci i razvijati je kao multikulturalni grad.

Direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka BiH Ferid Dautović je podsjetio da je bosanska ulema, koja ima veliki ugled i važnost kod Muslimana, pokrenula rezolucije o zaštiti Srba, Jevreja i Roma u tadašnjoj porobljenoj Europi, u vrijeme nacizma i fašizma.

Podsjetio je na "El-Hidaje i Sarajevsku rezoluciju iz 1941.", u kojoj su dali svoj stav o tadašnjim zločinima u kojima su stradali brojni Srbi, Jevreji i Romi, te u tom ambijentu i pojedini Muslimani.

Ta rezolucija je, kaže, bila početak svih drugih rezolucija u ostalim bh. gradovima, među kojima je i Banja Luka i Mostar.

"Suština svih rezolucija je da to bio krik slobode bošnjačke uleme u porobljenoj Europi, da se zaštite Srbi, Jevreji i Romi, jer su smatrali da je ljudski život svetinja i da ga se treba boriti za svoje komšije", rekao je Dautović.