Mostarski vakufi u Sarajevu

Knjiga "Mostarski vakufi od 1931. do 2013." autora Salema Dedovića predstavljena je danas u okviru manifestacije Dani vakufa u Bosni i Hercegovini u Bošnjačkom institutu u Sarajevu.  

Riječ je o proširenom magistarskom radu muftije mostarskog Salema Dedovića koji je kao polaznu osnovu uzeo izvještaj Vakufske direkcije o stanju vakufa u Mostaru 1931. godine popisom imovine 34 mostarska vakufa s ukupnom površinom od 569.399 m2, koji mu je poslužio za komparaciju i analizu o destrukciji i devastaciji vakufa i vakufske imovine sve do 1995. godine. 

Autor ove značajne knjige Salem Dedović podsjetio je da su vakufi od dolaska Austrougarske pa sve kroz kasnije društveno političke sisteme, bili na udaru. 

Vakufi su, istako je Dedović, sistematski oduzimani, uzurpirani. Novo poglavlje je otvoreno tijekom 90-tih, kada se aktualizirala tema povrata vakufske imovine. Odlukom tadašnjih mostarskih vlasti dolazi do povrata vakufa titularu Islamskoj zajednici u Mostaru. 

Na osnovu toga, naglasio je Dedović, IZ Mostar napravila je dinamične planove obnove i njihovog stavljanja u korisnu službu. ''Vakufi su važni za prosperitet, za budućnost, za organizaciju vjerskog, kulturnog života IZ i u širem društvenom kontekstu za Grad Mostar'', rekao je Dedović. 

Salem Dedović je istaknuo da je odluka o povratu vakufa u Mostaru bila povijesna i da je  to bila odluka ratnog predsjedništva na čijem čelu je bio tadašnji gradonačelnik Safet Oručević. 

Direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović istakno je da je vrijednost knjige i u tome što će ostati zabilježeno za generacije koje dolaze sva obimnost i bogatstvo uvakufljene imovine na području Mostara, a ovaj grad se smatra jednim od najbogatijih gradova s vakufima. 

Zajimović je rekao da je veliki postotak vakufske imovine i dalje u rukama države i njenih institucija, a također je i veliki postotak te imovine vraćen Islamskoj zajednici u BiH. Istaknuo je da je Mostar jedan od vodećih primjera revitalizacije, obnove vakufske imovine. 

Za bivšeg gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića ova odluka iako donesena u najtežim vremenima za Grad Mostar po zahtjevu iz Islamske zajednice se pokazala kao jako dobra. Oručević je istaknuo da je Islamska zajednica počela graditi, oživjela tu imovinu koja je  godinama ležala nekorisna, da bi se ovom odlukom u funkciju vratili značajan broj poslovnih prostora, zemljišta. 

On je podvukao da ne samo Mostar, nego i drugi gradovi treba da vrše povrat imovine, ojačaju svoje islamske zajednice. Isto tako imovinu Katoličke crkve, Pravoslavne crkve – da se vrati vjerskim zajednicama ono što im je uzurpirano.