Široki Brijeg

Molitvom ispred ratnog skloništa i svetom misom obilježena 74. obljetnica od ubojstva 12 franjevaca

Ovaj dan u Gradu Širokom Brijegu službeno se obilježava kao ''Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk''.

magazin/religija

Bljesak.info

07.02.2019. u 16:30

Foto: Bljesak.info / 74. obljetnica od ubojstva 12 franjevaca (Miro Kraljević, Dragan Čović i Zdenko Ćosić)

Molitvom ispred ratnog skloništa u kojem su pobijeni hercegovački franjevci i svetom misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu je u četvrtak obilježena 74. godišnjica ubojstva dvanaestorice franjevaca koje su 7. veljače 1945. godine ubili partizani – pripadnici 11. dalmatinskog partizanskog korpusa.

Ovaj dan u Gradu Širokom Brijegu službeno se obilježava kao ''Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk'', dok ga je Vlada Županije Zapadnohercegovačke proglasila ''Danom sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja''.

Molitvu je predvodio gvardijan Franjevačkog samostana Široki Brijeg fra Tomislav Puljić i vicepostulator postupka mučeništva ''Fra Leo Petrović i 65 subraće'' fra Miljenko Stojić.

Svećenici i vjernici u procesiji su se uputili u crkvu gdje je svetu misu, uz koncelebraciju velikog broja svećenika, predvodio fra Miljenko Šteko. Vicepostulator fra Miljenko Stojić iznio je podatke o radu Vicepostulature u 2018. godini, a gvardijan fra Tomislav Puljić izrekao je riječi dobrodošlice i zahvale.

Podsjećamo, od 30. rujna 2015. godine dio širokobriješke Obilazne ceste preimenovan je u Ulicu pobijenih franjevaca.

Partizanski zločinci htjeli su zatrti sve katoličko i hrvatsko

U franjevačkom samostanu su pronašli dvanaest fratara te nekoliko učenika. Potom su partizani, iz zloglasnog 11. dalmatinskog korpusa, osnovanog u selu Kozica pokraj Vrgorca, iz samostana izveli sve fratre, vezali ih žicom, odveli ih u obližnje ratno sklonište te ih tu ubili, a neke i žive spalili.

Dan prije, pedesetak osoba, među kojima i devet franjevaca i 30 učenika su se sakrili u fratarsku mlinicu, uz današnju Ulicu pobijenih franjevaca (Obilazna cesta) u Širokom Brijegu, te su se 8. veljače nakon prestanka napada vratili u samostan. Tu su ih dočekali partizani te ih odveli u nepoznatom smjeru. U posljednjih nekoliko godina otkriveno je da ih je najviše ubijeno u okolici Zagvozda.

Foto: Pobijeni.info / Kosti pobijenih franjevaca u ratnom skloništu (snimljeno 1969. godine)

Crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije tih dana je pogodilo 296 toposkih granata, od čega je pročelje bilo veoma iznakaženo. Dapače, dvije godine nakon završetka Drugoga svjetskog rata, u veljači i ožujku 1947. godine otuđen je natpis nad ulazom u samostan, skinut je kućni broj i spaljene su matične knjige vođene od 1753. godine.

Uništeni su također ostatci pismohrana, muzeja, knjižnica i školskih kabineta. Partizanski zločinci htjeli su zatrti sve katoličko i hrvatsko, nisu se mogli pomiriti s drukčijim nazorom na svijet i život. Poslije tih stradanja, širokobriješka crkva i samostan postali su poseban znak hercegovačkog krša, a tako i svjetionik vjere, nade i domoljublja. Ne samo onima koji su ostali u domovini, nego i onima koji su se po svijetu raspršili.

Foto: Pobijeni.info / Franjevci u širokobriješkom samostanu 1944. godine

U Drugom svjetskom ratu na području Hercegovine ubijeno je ukupno 66 franjevaca. Sljedećih dana i mjeseci, partizani su uhitili i ubili na stotine nedužnih civila.

Župa Široki Brijeg 1940. godine imala je 8.004 stanovnika. Procjenjuje se da je u Drugom svjetskom ratu i poraću na području općine stradalo između 786 i 2.157 osoba.