Martin Luther, njemački reformator, rođen je na današnji dan prije 540 godina

Martin Luther njemački vjerski reformator, osnivač protestantizma (luteranstva) i središnji lik reformacije, rođen je na današnji dan prije 540 godina.

Luther je rođen 10. studenoga 1483. godine u Eislebenu, a u istome je gradu preminuo 18. veljače 1546. godine. Eisleben je njemački grad u pokrajini Saska-Anhalt, ponajviše poznat kao rodno mjesto Martina Luthera, te je njegovo službeno ime Lutherstadt Eisleben.

Bio je sin rudara, odrastao u građanskoj sredini, a školovao se u Mansfeldu, Magdeburgu, Eisenachu, te od 1501. na Sveučilištu u Erfurtu, gdje je 1505. postao magister artium.

Po očevoj želji trebao je studirati pravo, ali je iste godine iznenada stupio u augustinski samostan u Erfurtu, gdje je 1507. bio zaređen za svećenika.

Studij teologije nastavio je u Erfurtu i Wittenbergu, gdje je, nakon prekida zbog putovanja u Rim (1510.), koji je na njega ostavio vrlo negativan dojam, stekao doktorat iz teologije.

U Wittenbergu je 1511. preuzeo katedru Biblije i do 1519. predavao Psalme i novozavjetne Poslanice.

95 teza

Bio je pod utjecajem najprije duhovnoga pokreta Devotio moderna, potom i occamovsko-nominalističkoga "novog puta" u filozofiji i teologiji, ali je za njegov osobni duhovno-teološki razvoj odlučujući bio tzv. doživljaj u kuli wittenberškoga samostana (neki ga datiraju približno u 1512–13., drugi u 1518–19), duhovno prosvjetljenje o vjeri, opravdanju i milosti.

U duhu svojega nauka o opravdanju ulazi u spor o oprostima (indulgencijama): god. 1517. sastavio je 95 teza koje je poslao njemačkim biskupima (danas se ne drži povijesnom činjenicom da je Luther objesio svoje teze na vrata wittenberške dvorske crkve); u njima ne odbacuje naučavanje o oprostima već traži da se zaustave zloporabe i sramotni nastupi pokorničkih propovjednika.

Rasprava s predstavnicima Rima brzo je prešla na bitna vjerska pitanja, kao što su papina vlast, sakramenti i sl. Budući da Luther nije odustajao od svojih teza, bulom Exsurge Domine 1520. bila je osuđena 41 njegova postavka kao krivovjerna.

Važna djela reformacije

Iste je godine odgovorio kratkim, ali za reformaciju važnim djelima: Kršćanskomu plemstvu njemačke nacije (An den christlichen Adel deutscher Nation), O babilonskom sužanjstvu Crkve (De captivitate babylonica Ecclesiae) i O slobodi kršćanina (Von der Freiheit eines Christenmenschen); u njima traži reformu Crkve i promjene u crkvenom nauku.

Svoje naučavanje sažeo je u tri "sola": prednost Sv. pisma pred predajom (sola Scriptura), vjere pred djelima (sola fides) i milosti pred zaslugama (sola gratia). To naučavanje postalo je središnje načelo reformacije.

Bulom Decet Romanum Pontificem papa ga je izopćio (1521). Kada je na saboru u Wormsu odbio odustati od svojih stajališta, car ga je poslao u progonstvo. Pod zaštitom kneza Fridrika III. Saskoga u zamku Wartburg počeo je prevoditi Bibliju na njemački; 1522. nastavio je predavati u Wittenbergu, a 1524. oženio se bivšom redovnicom Katarinom von Bora.

Najprije je podupirao, a onda oštro osuđivao ustanak u tzv. seljačkom ratu (1525); na raspravi u Marburgu (1529) sukobio se sa Zwinglijem, potvrdio je Augsburšku konfesiju (Augsburška vjeroispovijest; 1530), ali se tada i u potonjim saborima i raspravama odlučno odupirao pomirbi s Rimom.

Lutherov prijevod Biblije

Od drugih djela značajne su mu polemike s Henrikom VIII. (Protiv Henrika, engleskoga kralja – Contra Henricum regem Anglicum, 1522) i Erazmom Roterdamskim (O ropskoj volji – De servo arbitrio, 1525) te vjersko-programska djela Mali i Veliki katekizam (Kleiner und Grosser Katechismus, 1529) i Govori za stolom (Tischreden), koja su bilježili njegovi učenici.

Lutherov prijevod Biblije i njegovi spisi odlučno su utjecali na stvaranje jedinstvenoga njemačkoga književnog jezika.

Njegova vjerska reformacija duboko je utjecala na političke, ekonomske, obrazovne i jezične prilike u svijetu što ga je učinilo jednom od najvažnijih figura europske povijesti.

Antižidovstvo

Međutim, jedna njegova oštra polemika protiv Židova, kao i polemike protiv papinstva i radikalnog krila reformista – anabaptista, u 20. stoljeću će imati tragičnu refleksiju, pokazali su događaji iz II. svjetskog rata.

Naime, iako je Luther u ranijim godinama svoga djelovanja bio protivnik teološki motiviranog antižidovstva, te je tada napisao i poznato djelo "Isus Krist je rođen kao Židov" u kojem se zalaže za novozavjetni odnos prema Židovima koji je pozitivan, njegove će antižidovske teze omogućiti stvaranje antisemitske Njemačke evangeličke Crkve (tzv. Deutsche Christen) u doba nacizma, a koja je zastupala izrazito rasističke stavove, predstavljajući se crkvom arijevske rase.

S druge strane, posebno je važna Lutherova izjava o Janu Husu: "Ako se takvog čovjeka smatra heretikom, onda nitko na svijetu nije pravi kršćanin."

Naime, Jan Hus bio je češki kršćanski protestantski teolog, propovjednik i reformator. Bio je privremeno Rektor Karlovog sveučilišta u Pragu. Spaljen je na lomači 6. srpnja 1415. tijekom Sabora u Konstanzu.