Tisuće vjernika pohodilo Križni put na brdo Hum
I ove godine na Veliki petak u molitvi i razmatranju Kristove muke veliki broj vjernika pohodio je Križni put na brdu Hum.
Procesiju s tisućama vjernika predvode svećenici iz župe sv. Ivana apostola i evanđelista, a ovaj Križni put Crkva prikazuje kao zadovoljštinu protiv bogohulne psovke u našem narodu.
''Pastirsku riječ uputit će biskup msgr. Ratko Perić. Neka vjernici naših župa ovu žrtvu hoda prikažu kao zadovoljštinu za grijehe, osobito grijeha bogohulne psovke'', napisano je ranije na stranicama Crkve na kamenu.
''Ove godine Križ nose župljani iz naše Župe nose križ, jer inače župa koja organizira Križni put, priprema i ljude koji će nosti Križ i moliti. Križni put je samo maleni dio zadovoljštine koji možemo prikazati Bogu. Ako se čovjek imalo osjeća onakvim kakvim bi trebao biti, pobožnost Križnog puta bi trebala naći mjesto u vjerničkom životu kao i obredima Velikog petka koji se odvijaju u gotovo svim župama večernjim satima'', rekao je između ostalog za medije don Mladen Šutalo, župnik župe sv. Ivana apostola i evanđelista.
Inače, na Veliki petak, po drevnoj predaji, Crkva ne slavi euharistijska otajstva, pa se pričest vjernicima dijeli jedino za vrijeme službe muke Gospodnje (osim bolesnicima). Oltar se u crkvi potpuno raspremi, bez križa, svijeća i oltarnika.
Na Veliki petak, dakle, iskazuje se posebno poštovanje Kristovu križu pa se pred Križem treba pokleknuti. Na današnji dan zapovijedani je post i nemrs, a prema drevnom običaju Crkve, kao ''vazmeni post'', ako je to moguće, produljuje se sve do slavlja vazmenoga bdijenja.
Nakon Puta križa, u 19 sati počinju obredi Velikoga petka. Veliki petak se sastoji od tri dijela: Službe riječi, Obred ljubljenja križa gdje vjernici pojedinačno pokleknu pred križem te ga, po svojoj volji mogu poljubiti, te konačno Obred pričesti.
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i nakoncu same smrti. Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje, piše Wikipedia.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: "Evo drvo križa, na kom' je Spas svijeta visio!". Na to narod odgovara: "Dođite, poklonimo se!" U Dicmu obred Velikog petka obično počinje u 17:00 gdje pjevači ispred Kristova groba pjevaju Gospin plač, u 19:00 počinje čitanje muke gdje su učesnici pripovjedač, svećenik(Isus) i treća uloga tumači Petra i Pilata, a zbor pjeva svjetinu, nakon toga ide ljubljenje križa,prvo križ ljube pjevači koji nakon toga idu ispred oltara sv.Jakova i pjevaju Puče moj i O križu blagoslovljeni,nakon ljubljenja križa slijedi pričest i onda procesija oko crkve s presvetim nakon toga svećenik ispred oltara drži presveto dok zbor pjeva Ispovjedite se.
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.
