Križevac: Misnim slavljem obilježena proslava blagdana Uzvišenja svetog Križa

Danas je na brdu Križevac, svečanim misnim slavljem obilježena župna proslava blagdan Uzvišenja svetog Križa. Uz koncelebraciju 20 svećenika i fra Marinka Šakote, župnika župe Međugorje, misno slavlje ispred zavjetnog križa na brdu Križevac predslavio je fra Antonio Šakota, župni vikar u župi sv. Petra i Pavla u Mostaru.

''Božja providnost htjela je da danas budemo ovdje okupljeni. Ona je vodila fra Bernadina Smoljana i župljane ove župe da na ovom mjestu, koje je tada u svom podnožju bio prilično pusto i prazno, sagrade ovaj križ u znak vjere nade i ljubavi prema svome Spasitelju i Otkupitelju Isusu Kristu koji je na sablasnom drvetu križa izvojevao pobjedu. Pobjedu kojoj dionici moramo i trebamo postati svi mi. Vjerujem da ni slutili nisu da ćemo danas u velikom broju kao živa crkva, kao braća i sestre u Kristu ovdje biti okupljeni, prenijeti sebe kao žrtvu zahvalnicu Bogu. Prenijeti jedni drugima sve ono što nam na srcu leži. Pogledati iskreno jedni u druge, zahvaliti jedni na drugima i tražiti oproštenje jednih od drugih kako bi ova otajstva dostojno proslavili i kako bi čitav naš život bio Boga dostojan. Prinesimo Bogu otvorena, radosna, raskajana i ponizna srca, sve ono što smo na ovo brdo ponijeli'', kazao je na početku misnog slavlja fra Antonio Šakota.

U svojoj propovijedi fra Antonio je kazao kako su brda simbolična mjesta sa kojih se bolje vidi i na kojima ljudi bolje upoznaju sami sebe, te je između ostalog poručio okupljenom mnoštvu župljana župe Međugorje i hodočasnika koji su pristigli na Križevac iz svih krajeva svijeta:

''Okupljeni smo danas na našem Sinaju, na našoj Golgoti i na našem Taboru. Okupljeni smo oko ogromnog križa. Taj križ trebao bi biti znak raspoznavanja. On nas podsjeća na ono što jesmo i na ono što bi trebali biti. A najviše na Onoga tko nas je otkupio cijenom svoje krvi''.

Prva sveta misa u čast Svete godine Otkupljenja na Križevcu je slavljena 16. ožujka 1934. godine, piše Čitluk.ba.

Prije ove mise župljani Međugorja su predvođeni župnikom fra Bernardinom Smoljanom, unatoč velikoj neimaštini, noseći materijal na konjima, magarcima a dobar dio i na vlastitim leđima, izgradili zavjetni monumentalni križ visok 8,5 m i širok 3,5 m, te su u njegovo križište ugradili relikvije Isusovog križa dobivene za tu prigodu iz Rima.

Tadašnji biskup Alojzije Mišić odredio je da se blagdan Uzvišenje svetog Križa u Međugorju slavi prvu nedjelju poslije Male Gospe i da se tada na Križevcu slavi pučka misa, što je od tada postala tradicija koju su uz župljane prihvatili i mnogobrojni hodočasnici.