Kako se bira papa?

Vijest da je papa Franjo preminuo u 89. godini odjeknula je svijetom ovog ponedjeljka. Sva pažnja sada je usmjerena na Vatikan. Nakon papine smrti, Crkva ulazi u razdoblje žalosti prije nego što započne proces izbora njegova nasljednika. 

Kardinali iz cijelog svijeta okupit će se u Rimu kako bi uz molitvu izabrali sljedećeg vođu Katoličke crkve. Ali kako se odvijaju ovi izbori? Tko je uključen u odluku i koji su ključni koraci u odabiru sljedećeg pape?

Članak objavljen na portalu Ascension otkriva koje su kvalifikacije potrebne da netko postane papa te običaje i ključne trenutke koji definiraju izbor novog pontifeksa!

Korak 1: Kardinali se okupljaju

Sve počinje kada papinsko mjesto postane upražnjeno — bilo zbog njegove smrti ili, u rijetkim slučajevima, ostavke. Kardinali iz cijelog svijeta sastaju se u Vatikanu na takozvanim "općim kongregacijama".

Ovo je njihovo vrijeme pripreme za molitvu, raspravu i pripremu za izbor, koji je poznat kao konklava. Prema crkvenom zakonu, konklava mora započeti najranije 15, a najkasnije 20 dana nakon papine smrti ili ostavke, prenosi Svijetlo riječi.

Korak 2: Misa i molitva za vodstvo Duha Svetoga

Prije nego što se bilo što službeno dogodi, kardinali zajedno slave misu u bazilici svetog Petra, moleći Duha Svetoga da ih vodi. Glasovati mogu samo kardinali mlađi od 80 godina koji se nazivaju "kardinali birači".

Moraju biti mlađi od 80 godina jer Crkva smatra da se u ovoj fazi života fizičke i mentalne sposobnosti mogu prirodno promijeniti. Ovo pravilo nastoji osigurati da pojedinci budu u stanju u potpunosti sudjelovati u tako važnom procesu donošenja razborite odluke.

Korak 3: Ulazak u Konklavu i prisega na tajnost

Kardinali s pravom glasa ulaze u Sikstinsku kapelu dok pjevaju Veni Creator Spiritus, zazivajući Duha Svetoga.

Polažu prisegu na tajnost, a onda dolazi dramatičan trenutak: voditelj papinskih liturgijskih slavlja objavljuje "Extra omnes!" – što znači "Svi van!" čime u Sikstinskoj kapeli ostaju samo kardinali s pravom glasa.

Nakon što se vrata zaključaju, nitko unutra ne smije komunicirati s vanjskim svijetom. Konklava time službeno počinje. Izbor novog pape je tajan kako bi se održao integritet procesa, spriječili vanjski utjecaji i potaknulo ozračje molitve i razboritosti.

Korak 4: Kardinali birači raspravljaju o potencijalnim kandidatima

Tehnički, svaki kršteni muški katolik ima pravo biti biran za papu. Ne morate biti kardinal! Međutim, papa se gotovo uvijek bira između kardinalskog zbora. Ali zapamtite, samo kardinali birači mogu sudjelovati u procesu odabira novog pape.

Umirovljenim kardinalima ili drugom svećenstvu nije dopušteno sudjelovati. Tu stvari postaju zanimljive jer se odmjeravaju kvalitete i potencijal svakog kandidata da vodi Crkvu.

Raspravlja se o njihovom duhovnom i moralnom integritetu, svetosti i mudrosti. Druge stvari koje se uzimaju u obzir su vještine vođenja, teološko znanje, iskustvo i ugled.

Kardinali pomno odmjeravaju sve važne kvalitete, imajući na umu potrebe Crkve. Ovaj proces uključuje i molitveno razlučivanje i praktična razmatranja za odabir vođe koji će učinkovito voditi Crkvu u godinama koje dolaze.

Korak 5: Glasovanje počinje!

Kad dođe vrijeme za glasovanje, svaki kardinal napiše ime po svom izboru na glasački listić, savije ga i stavi u veliki kalež. Zatim se glasovi prebrojavaju. Papa mora dobiti 2/3 glasova prisutnih izbornika da bi bio izabran. Glasovanje je tajno.

Korak 6: Crni dim – još nema pape

Ako niti jedan kandidat ne postigne potrebnu 2/3 većinu, glasački listići i sve bilješke koje su kardinali vodili tijekom tog kruga se spaljuju. Pri paljenju se dodaje posebna smjesa da dim bude crn. Crni dim je poruka svijetu da novi papa još uvijek nije izabran i da se nastave moliti.

Korak 7: Kardinal dobiva ⅔ većinu

Krugovi glasovanja se nastavljaju (4 kruga svaki dan) sve dok neki kardinal konačno ne postigne 2/3 većinu. Kad se to dogodi, pitaju ga prihvaća li. Može reći ne. Ako kardinal odbije prihvatiti papinstvo, glasovanje se nastavlja sve dok neki drugi kardinal ne dobije 2/3 većinu. Ako kardinal prihvati papinstvo, odabire papinsko ime i prvi put se oblači u bijelo.

Korak 8: Bijeli dim – imamo novog papu!

Nakon što je papa odabran u tajnosti, glasački listići i sve bilješke koje su kardinali vodili tijekom tog kruga se spaljuju. Ovoga puta se pri paljenju dodaje posebna smjesa kako bi se proizveo bijeli dim.

Dok se bijeli dim diže iz dimnjaka, zvone zvona po Rimu. Ovo je radosno vrijeme za vjernike jer to znači da je izabran novi rimski biskup – Sveti Otac!

Korak 9: "Habemus Papam!" —"Imamo Papu!"

Stariji kardinal đakon – zvan kardinal protođakon – izlazi na balkon bazilike svetog Petra i objavljuje na latinskom:

"Annuntio vobis gaudium magnum!Habemus Papam!" ("Objavljujem vam veliku radost! Imamo papu!"). Novoizabrani papa prvi put se svijetu predstavlja s balkona bazilike svetog Petra.

Korak 10: Blagoslov Urbi et Orbi

Prvo što novi papa učini jest da blagoslovi grad Rim i cijeli svijet Urbi et Orbi.

Koliko ovaj proces od 10 koraka ukupno traje?

Neke konklave završe u jednom danu, a neke traju tjednima, ali u novijoj povijesti to je obično bio proces od samo nekoliko dana.

Izbor pape nije čisto politički proces već je to čin vjere tijekom kojeg Crkva, u svoj svojoj mudrosti i molitvi, prepoznaje djelovanje Duha Svetoga.

Već duže od 2000 godina, kroz molitvu, tradiciju i svoju Riječ, Krist vodi svoju Crkvu, osiguravajući da uvijek ima pastira.