Kako je ''oslobođen'' Široki Brijeg?
Široki Brijeg 7. veljače obilježava kao Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk, a upravo su tog kobnog 7. veljače prije 71 godinu partizani ušli u Široki Brijeg te počinili stravične zločine u Franjevačkom samostanu na Brijegu.
Tada su na brutalan način u ratnom samostanskom skloništu ubili dvanaestoricu franjevaca.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata pored ustaša su u gradu bile smještene i talijanske te domobranske postrojbe.
Partizanski kuriri u Širokom Brijegu
U srijedu ujutro, oko 11.00 sati tog kobnog 7. veljače partizani su probili zadnje linije ustaško-talijansko-domobranske obrane te ušli su u Široki Brijeg.
U franjevačkom samostanu su pronašli dvanaest fratara te nekoliko učenika koji su se skrili zbog sigurnosti.
Potom su partizani, iz zloglasnog 11. dalmatinskog korpusa, osnovanog u selu Kozica pokraj Vrgorca, iz samostana izveli sve fratre, potom ih žicom vezali, odveli ih u obližnje ratno sklonište te ih tu ubili, a neke i žive spalili.
Dan prije, pedesetak osoba, među kojima i devet fratara i 30 učenika su se sakrili u fratarsku mlinicu, uz današnju Ulicu pobijenih franjevaca (Obilazna cesta) u Širokom Brijegu, te su se 8. veljače nakon prestanka napada vratili u samostan. Tu su ih dočekali partizani te ih odveli u nepoznatom smjeru. U posljednjih nekoliko godina otkriveno je da ih je najviše ubijeno u okolici Zagvozda.
U Drugom svjetskom ratu na području Hercegovine ubijeno je ukupno 66 franjevaca.
Njemačko-ustaško-domobranske postrojbe imali su 4.000 mrtvih, a partizani oko 800.
Sljedećih dana i mjeseci, partizani su uhitili i ubili na stotine nedužnih civila tako da je u Drugom svjetskom ratu i poraću, statistički, ubijen svako deseti stanovnik Širokog Brijega. Župa Široki Brijeg 1940. godine imala je 8.004 stanovnika.
Unutrašnjost crkve 7. veljače 1945. godine – Snimio partizanski vojnik koji je fotografiju prije nekoliko godina predao Vicepostulaturi
Procjenjuje se da je u Drugom svjetskom ratu i poraću na području općine stradalo između 786 i 2.157 osoba. Po okončanju borbi, partizani su uspjeli zarobiti oko 1.400 njemačkih i hrvatskih vojnika, a čelnici tadašnje OZNA-e, tih su dana, dali uhititi preko 2.000 Širokobriježana.
Uništeno je kulturno blago, zajedno sa samostanskim, crkvenim i školskim inventarom, a zgrade su teško oštećene. Dvije godine nakon rata spaljene su matične knjige vođene od 1753. godine, a franjevci protjerani. Širokom Brijegu je 1953. godine oduzeto čak i ime te nametnuto ime Lištica po rijeci koja prolazi kroz grad. Prvotno ime ”Široki Brijeg” vraćeno je 1991. godine.
Nakon tih teških stradanja Široki Brijeg je desetljećima povijao rane.
