Tko je najviše kršio prava na slobodu vjere muslimana u BiH?

''Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini tijekom prošle godine primila je devet prijava, od kojih je šest bilo u nadležnosti Komisije'', rekao je prilikom predstavljanja Izvještaja o registriranim slučajevima kršenja prava na slobodu vjere muslimana u BiH predsjednik Komisije muftija goraždanski Remzija efendija Pitić.

Govoreći danas na konferenciji za novinare u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, Pitić je naveo da su se vjernici između ostalog žalili na zabrane nošenja marama, probleme sa kršenjem prava djece Bošnjaka u Janji gdje su morali nadoknađivati dane Bajrama, prisustvo svinjskih prerađevina u ishrani muslimanskih pripadnika Oružanih snaga BiH te ostale probleme nastale na osnovu diskriminacije po osnovu vjere.

Predsjednik Komisije za slobodu vjere IZ u BiH Remzija ef. Pitić također je skrenuo pažnju na skrnavljenje vjerskih objekata, naglasivši da su ti slučajevi čak i lokalizirani te ih najviše ima na širem području Banja Luke i Mostara.

Komisija je uočila i ikonografiju u javnim ustanovama i institucijama. Naročito u entitetu Republika Srpska gdje su djeca koja pohađaju škole često prisiljena da pod ikonografijom koja nije njihova budu diskrimirana, jer moraju prisustvovati nastavi i završiti školu.

''Radi se o nekoj vrsti pravoslavizacije javnih ustanova, što nije tradicija sekularne države'', naveo je Pitić, dodavši da svaki čovjek ima pravo na svoju slobodu.

Također je naveo i slučajeve koji se nisu našli u Izvještaju, a kojima bi se Komisija u budućnosti trebala više baviti.

On je rekao da se događaju pokušaji pritiska na službene osobe IZ u BiH, na primjer imame prilikom obavljanja dužnosti. To se događa unutar samih džemata, zajednica od pojedinaca koji bi htjeli da ureduju kako bi neki od imama ili neka druga službena osoba trebala da se ponaša ili vodi neki obred.

Također je spomenuo i zloupotrebu sredstava iz fondova namijenjenih za aktivnosti vjerskih zajednica.

Pitić je ocijenio neophodnim da se što prije potpiše ugovor između Islamske zajednice BiH i države BiH kojim će biti uvažena specifičnost islamskih propisa.

Član Komisije Emir Kovačević naveo je da u Izvještaju postoje i primjeri dobre sudske prakse, kao što je presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Safet Softić protiv BiH. U ovom slučaju je Ustavni sud ocjenjivao zabranu nošenja brade u Graničnoj policiji BiH te je zaključeno da se može odrediti dužina brade, ali ne i zabrana nošenja brada.

Drugi slučaj je apelacija Europskom sudu za ljudska prava u predmetu Hamidović protiv Bosne i Hercegovine, koji je "trebao" da plati kaznu od 10.000 KM jer je odbio da u prostorima Suda skine kapu. Sud u Strazburu je utvrdio da nije bilo nužno kazniti ga.

Treći slučaj je sudska odluka u predmetu Janja Marina Katović protiv Općine Glamoč. U ovom predmetu se radi o tome da je nakon šest godina časna sestra iz Glamoča Janja Martina Katović dobila spor protiv općine Glamoč koja joj je onemogućavala zato što je redovnica da bude imenovana na mjesto direktorice u javnom vrtiću.

Kovačević je istaknuo da je cilj vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao demokratsku zemlju u kojoj se može slobodno izražavati i vjerska pripadnost i nepripadnost.

''Mora se imati u vidu da sloboda vjere podrazumijeva ne samo pravo da se vjeruje, nego i da se promijeni vjera i da se ne vjeruje'', rekao je Kovačević, naglasivši da svi građani zajedno treba da rade na slobodi izražavanja vjere i uvjerenja u BiH.