Godišnjica postojanja Gazi Husrev-begove biblioteke: Čuvar naslijeđa duhovne i kulturne baštine BiH

Prigodnim programom i promocijom "Leksikona bošnjačke uleme" sinoć je obilježena 482. godišnjica Gazi Husrev-begove biblioteke, institucije koja skoro pola milenija sakuplja i čuva relevantno dokumentarno naslijeđe za proučavanje duhovne i kulturne baštine BiH.

Osnovana je 8. siječnja 1537. godine i jedna je od najznačajnijih ustanova tog tipa na Balkanu. Ova ustanova trenutno ima oko 100.000 bibliotetskih jedinica u koje spadaju rukopisi, knjige, različiti dokumenti i časopisi. Ove jedinice pisane su na arapskom, perzijskom, bosanskom i još nekim europskim jezicima.

Obilježavanju je prisustvovao i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, koji je kazao da su danas prisustvovali iznimnom događaju - obilježavanju još jedne godišnjice rada Gazi Husrev-begove biblioteke i promociji ove izuzetne publikacije.

"'Leksikon bošnjačke uleme', o kojem smo slušali, kapitalno je djelo koje smo odavno trebali imati. Razložno je što se ova knjiga pojavila pod izdavačkim svodom Gazijine biblioteke, naše riznice i čuvara znanja. Jer, nema uleme bez biblioteke, kao ni biblioteke bez uleme. Mi to imamo, i jedno i drugo, i s tim se ponosimo. Kažu da se nekada, u osmanskom periodu, govorilo da, ako bi izgorio Istanbul, Sarajevo bi ga obnovilo po znanju i učenosti. Koliko god nam ovo zvučalo kao uspjela stilska figura o našem namu i jordamu, knjiga čijoj smo promociji prisustvovali i sva imena koja su u noj navedena govore da doba učenosti i nauke kod nas dugo traje i da se nismo nimalo osjećali inferiornim prema daleko većim sredinama", rekao je reis Kavazović.

Kako je kazao, iako nas islam uči da između čovjeka i Boga nema posrednika, i iako je svaki čovjek pozvan da se zagleda nad istinama objave, islam nikada nije živio bez uleme.

A kada kažemo "ulema", rekao je reis Kavazović, ne mislimo samo na ulemu koja podučava teološke znanosti, mislimo na inteligenciju u najširem smislu.

"I biografije naše uleme s ovih prostora zorno pokazuju da među muslimanima nije bilo podjele na tzv. islamske i neislamske učenjake. Ovdje su biografije ljudi koji su dali doprinos književnosti, povijesti, lingvistici, filozofiji, pravu, matematici i astronomiji, podjednako kao i tefsiru, kelamu, fikhu i drugim granama znanosti", poručio je Kavazović.

Izrazio je nadu da će ovo djelo biti inspiracija mladoj generaciji uleme i bošnjačke inteligencije da se vrati svojim korijenima, da ovaj nauk istražuje i razvija i da im cilj bude da se, ako Bog da, nađu u nekom od nastavaka ovog djela, koje će pisati oni koji će doći iza nas.

Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, podsjetio je da dostignuća iz prošle godine, ali i ukazao na značaj obilježavanja godišnjice ove institucije. 

"Želim istaknuti obogaćivanje naših fondova, što je naš prioritetan zadatak, a posebno dvjema donacijama - obitelji profesora Safeta Halilovića i Hajrudina Pekarića iz Tuzle, koji su prošle godine biblioteci poklonili preko 7.000 naslova iz svoje obiteljske biblioteke", pojasnio je Lavić.

Istaknuo je i digitalnu biblioteku, koju su počeli prošle godine i nastavili je razvijati te katalog osmanskih dokumenata. 

"Središnji događaj ove naše svečanosti jeste promocija 'Leksikona bošnjačke uleme', projekta kojeg je Gazi Husrev-begova biblioteka planski počela raditi prije 18 godina, a posao povjerila našem uposleniku Ahmedu Mehmedoviću", dodao je Lavić navodeći da je u njemu sabrana bh. ulema koja je na osnovu svog vjerskog obrazovanja u proteklih više od 480 godina ostavila zapažen trag.

Leksikon sadrži 1.859 leksikografskih jedinica, a poredane su abecednim redom. "Leksikon bošnjačke uleme" obuhvata biografije bošnjačkih alima, učenjaka od 16. do 21. stoljeća, koji su dali značajan doprinos na polju književnosti, povijesti, lingvistike, filozofije, prava, matematike i astronomije, zatim nositelje značajnih pozicija u društvu reisu-l-uleme, muftije, ‎istaknute kadije, muderrise, vakife, kaligrafe, ‎državnike, vojskovođe, vjerske ‎reformatore, prosvjetne radnike, ‎šejhove, kurra-hafize, poznate vaize i istaknute imame.

Tijekom svečanosti dodijeljene su i zahvalnice institucijama i pojedincima za podršku i pomoć u radu Gazi Husrev-begove biblioteke.

Biblioteka je tijekom svoje bogate povijesti nekoliko puta mijenjala lokaciju u Sarajevu, a od 15. siječnja 2014. godine nalazi se u novoj zgradi na Baščaršiji. Izgradnjom nove zgrade, Biblioteka se vratila u svoj dom, tamo gdje je i osnovana, u kompleks Gazi Husrev-begova vakufa.