FOTO | Nadbiskup Vukšić iz Mostara: Da, sve nas je manje

"Da, sve nas je manje. To je istina. Drugi aspekt je da je prosječna dob svećenika svake godine sve veća i veća. Prosječna dob se vrlo ozbiljno koncentrira na području cijele BiH, skoro pa i na 60 godina. Mlađih svećenika je sve manje. Nas u ozbiljnim godinama je sve više i taj problem zaista postoji", kazao je nadbiskup metropolit vrhbosanski mons. Tomo Vukšić.

Kriza duhovnog

Nadbiskup Vukšić je u četvrtak u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru odgovarao na pitanja okupljenih novinara povodom 89. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

Na pitanje kakva je situacija s brojem svećenika u BiH nadbiskup Vukšić je istaknuo kako je opće poznata informacija da postoji kriza duhovnog.

"U okviru te krize, postoji i kriza svećeničkih i redovničkih zvanja te u najširem smislu rečeno duhovnih zvanja. To se reflektira ne samo na broj prisutnih svećenika, redovnika i redovnica nego se reflektira i na njihovu prosječnu dob što sa sobom nosi i različite druge izazove i probleme", naglasio je nadbiskup Vukšić.

Dodao je kako je kritički aspekt dvostruk. Jedno je statističko pitanje koliko zapravo ima svećenika, a drugo prosječna dob.

Ujedno, dvostruki je aspekt i na razini dušobrižništva i života u župnim zajednicama. Jedan je demografska kriza, odlazak i depopulacija, a drugi sve manji broj vjernika u određenim dijelovima biskupija.

Jedan svećenik - više župnih zajednica 

"Kada se sada spoje ove dvije situacije da je pastoralnih djelatnika ili potencijalnih pastoralnih djelatnika sve manje i da je njihova dob sve veća, da su nam neke župne zajednice s brojem vjernika sve manje i manje. Sama od sebe nameće se potreba da se onim svećenicima koji još mogu ili jesu u kondiciji ili mlađim svećenicima povjerava u dušobrižništvo više župnih zajednica, pogotovo ovih manjih", pojasnio je nadbiskup Vukšić te dodao:

"Nemoguće je, recimo, da ako ovdje u gradu Mostaru imate župne zajednice od po 5.000 ili 6.000 vjernika dvije povjeriti istom svećeniku. Ali, ako imate župne zajednice od 50 ili 100 vjernika dvije ili tri takve zajednice moguće je povjeriti jednome svećeniku".

Dodao je i kako postoje takve situacije i na području Mostarsko-duvanjske biskupije, ali i ostalih.

Na pitanje hoće li se u BiH morati ojačati đakonska služba nadbiskup Vukšić odgovara:

"Što se mene osobno tiče ja sam vrlo otvoren i za takva rješenja. U crkvenoj terminologiji se to kaže stalni đakoni" te dodaje kako je ključno da te osobe moraju ispunjavati određene uvjete.

Primjerice, neki od uvjeta su da osoba ima završen Studij teologije te ispunjava moralne, profesionalne, ali i duhovne i humane aspekte.

"S obzirom na stanje ja vjerujem da nisu daleko vremena kada će to biti. Mislim da na području Hrvatske već postoje stalni đakoni. Mi još uvijek imamo ovdje dovoljan broj svećenika", zaključio je Vukšić.

Dva najveća problema

Mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić dodao je kako su u BiH prisutna dva najveća problema.

"Prvi problem jest manjak djece u obiteljima, to mi također osobito osjećamo po broju duhovnih zvanja i to se odrazi na svim razinama i društva i Crkve. Drugi problem jest iseljavanje. Nedavno sam krstio sedmo dijete u jednoj obitelji. To je doista radost za biskupa, ali ne samo za biskupa nego i za Crkvu i narod ovdje gdje jesmo. Sama Crkva nema posebne mehanizme zaustaviti taj proces osim osvijestiti samo društvo ili pridonijeti da društvo, kao što smo i ranije rekli u priopćenju, bude malo više svjesnije i stvara bolje uvjete da bi te obitelji mogle nastaviti ovdje živjeti. Mi ćemo se truditi, koliko je do nas, ali naravno ne ovisi samo o jednoj strani. Ako smo svi uočili jedan problem i nastojimo svatko sa svoje strane dati sve da se taj problem riješi onda smatram da ćemo ga riješiti", zaključio je biskup Palić.

Biskupi su nakon 89. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH javnost objavili i o tijeku svog službenog pohoda Svetom Ocu i tijelima Rimske kurije poznatom pod nazivom "ad limina Apostolorum" koji će trajati od 3. do 8. svibnja 2024. godine.

"Mi smo posljednji put kao biskupi, u ovom obliku, u Rimu bili 2015. godine. Dakle, devet godina je prošlo od našeg zadnjeg posjeta. Prema tome, nije to nikakva izvanredna posjeta nego je riječ o redovitim, tradicijskim i zakonskim obvezama svih biskupa svijeta da pohode Svetu stolicu, prije svega Papu, a onda i sve druge nadležne urede", pojasnio je nadbiskup Vukšić.

Hoće li Papa u Hercegovinu? 

Također, biskupi su dogovorili da će u subotu, 4. svibnja 2024. u 18 sati slaviti Svetu misu u crkvi Aracoeli u Rimu u kojoj se nalazi grob Katarine Kosača-Kotromanić, supruge bosanskog kralja Stjepana Tomaša i pretposljednje bosanske kraljice u povodu 600. obljetnice njezina rođenja.

Već sada pozivaju sve Hrvate katolike, a posebno članove svojih biskupijskih zajednica koji se nalaze u Rimu ili će tih dana biti na hodočašću u ovom gradu, da se pridruže Euharistijskom slavlju i molitvi za Domovinu.

Na pitanje hoće li pozvati Svetog oca u Bih te kakva je mogućnost da Papa posjeti Hercegovinu biskup Palić je kazao:

"Papa je ne samo vjerski poglavar, papa je i državni poglavar. Prema tome, tu mora postojati suglasje i između Crkve i države da se njega pozove u jednu zemlju. S druge strane, legitimna je njegova odluka gdje će i koju zemlju posjetiti. Moramo računati na Papinu dob i njegovu, u posljednje vrijeme, osobitu zdravstvenu situaciju, ali naravno da ćemo u razgovorima i dogovorima ako doista to bude oportuno i prikladno da će se uputiti i takav poziv Papi. Hoće li i kada on to izabrati i odrediti to je drugo pitanje".

Podsjetimo, Biskupska konferencija BiH održala je, 20. i 21. ožujka 2024. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru svoje 89. redovito zasjedanje pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog i apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tome Vukšića, predsjednika BK BiH.