Danas je Badnji dan

Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Badnji dan. Službama bdijenja i nalaganjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo.

U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak, kojem je Crkva dala poseban smisao. Na taj dan ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo - badnjak, koji treba odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok, navodi Srna.

Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.

Badnjak se nalaže uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog Rođenja. Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvaćanje nove svjetlosti koja dolazi s vjerom u Novorođenog Hrista.

Badnji dan i Badnju večer 6. sječnja slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar - Ruska pravoslavna crkva, Jeruzalemska partrijarhija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Kod Srba Božić je praznik s dosta običaja i njegova proslava počinje odlaskom na jutarnju liturgiju, na kojoj vjernici koji su postili Božićni post pristupaju Svetoj tajni pričešća.

Nakon liturgije, ukućani se okupe oko božićne trpeze, pomole se Gospodu, a zatim pjevajući tropar "Roždestvo tvoje Hriste Bože naš", okreću i lome česnicu - pogaču u koju je stavljen novčić. Vjeruje se da će onome u čijem dijelu česnice bude novčić sljedeća godina biti posebno sretna.

Božić je obiteljski blagdan, taj dan se ne ide u posjete, s izuzetkom polaznika ili položajnika - muške osobe, obično je to kum, susjed ili obiteljski prijatelj, koji dolazi u kuću slavljenika i prvi čestita Božić.

Božić se slavi tri dana, a vjernici se pozdravljaju s "Mir Božiji - Hristos se rodi", uz otpozdrav "Vaistinu se rodi".