Cvjetnica ove godine drukčija nego ikad
Cvjetnica, Nedjelja Muke Gospodnje i početak Velikoga tjedna, za vjernike je drukčija nego ikada jer će se, zbog pandemije koronavirusa euharistijska slavlja održati bez vjernika, ili samo s ograničenim brojem, u skladu s preporukama civilnih i vjerskih vlasti.
Vjernici će euharistijska slavlja moći pratiti putem elektroničkih medija - radija, televizija, internetskih stranica biskupija i društvenih mreža, a u svojim domovima mogu pripremiti maslinove ili palmine grančice za blagoslov, vodeći računa da ne krše preventivne mjere vezane uz pandemiju COVID-a-19.
U Katoličkoj Crkvi Cvjetnica se slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem u dane prije Pashe, koji je opisan u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i kao spomen njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kada je Isus ulazio u Jeruzalem, narod mu je mahao palminim i maslinovim grančicama prostirući svoje haljine putem kojim je Isus išao jašući na magarcu.
Cvjetnicom počinje i Veliki tjedan - spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. U Velikom Tjednu posebno se slavi Sveto trodnevlje - Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Početak je to intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.
Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je pak u Jeruzalemu u IV. stoljeću, dok se u Rimu prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi. Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog-Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo. Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću, prenosi Hina.
