Biskupi: Sve je manje vjernika u BiH

Nakon što su u ožujku 2020. godine, zbog ograničenja u vrijeme pandemije koronavirusa, bili primorani otkazati održavanje svoga redovitog proljetnog zasjedanja u Mostaru, biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine započeli su u ponedjeljak svoje 78. redovito zasjedanje, u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH.

U radu zasjedanja sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH i delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Milan Stipić, apostolski upravitelj Križevačke eparhije. Na početku zasjedanja s biskupima se susreo i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto, priopćeno je iz Katoličke tiskovne agencije (KTA).     

Na početku kardinal Puljić pozdravio je poimence sve sudionike zasjedanja ta zahvalio domaćinu mons. Franji Komarici i svim njegovim suradnicima na čelu s pomoćnim biskupom mons. Markom Semrenom za gostoprimstvo. Zahvalio je biskup mons. Ratku Periću, koji upravlja Mostarsko-duvanjskom i Trebinjsko-mrkanskom biskupijom do ustoličenja novoimenovanog biskupa, na svekolikom sudjelovanju u radu Biskupske konferencije BiH te izrazio dobrodošlicu mons. Petru Paliću i poželio mu blagoslovljen rad i dobru suradnju.

Pročitajte još

Oko 80% studenata u Mostaru razmišlja o odlasku u inozemstvo

Pošto je ukratko podsjetio na dnevni red zasjedanja, kardinal Puljić kazao je da su tužni statistički pokazatelji o broju članova biskupijskih zajednica u BiH 2019. godini jer se nastavlja opadanje broja vjernika.

Kao razloge za takvo stanje naveo je, između ostalog: odumiranje starijeg svijeta koji je ostao ili se vratio u rodni kraj, zabrinjavajući pad nataliteta te tiho 'curenje' stanovnika Bosne i Hercegovine što posebno pogađa Hrvate kao najmanji od tri konstitutivna naroda u BiH.

''Temeljni uzrok odlaska sigurno je ekonomske naravi, ali ima i političkih igara koje, nekada iz kulisa, a nekada i sasvim otvoreno, provode pojedine političke opcije ovisno od toga gdje je tko moćniji i brojniji. Osim toga, stalna sukobljavanja i nespremnost na zajedničku suradnju na političkom planu koči razvoj ove zemlje i uzrokuje brojne konkretne poteškoće svim stanovnicima, a posebno onima koji su na rubu društva'', kazao je kardinal Puljić te podsjetio na nedavni medijski linč tijekom koje su iskrivljivane nakane da u sarajevskoj katedrali mole za svoje pokojne i za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća.

''Unatoč svemu, naše je poslanje hrabro biti prisutan i svjedočiti vjeru u Uskrsloga u svim obeshrabrenjima te pomoći da uzraste odgovornost na svim razinama posebno u društveno-političkom životu te da prevladaju: vrjednota čovjeka, obrana života, obiteljskog zajedništva i svih drugih vrjednota'', istaknuo je kardinal Puljić.

Riječi pozdrava i dobrodošlice svima uputio je domaćin mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, napominjući da se ovo zasjedanja “održava u – do sada nezapamćenim – specifičnim okolnostima još uvijek trajuće pandemije koronavirusa”.

''Već 25 godina, svake godine – u ovo vrijeme oko svetkovine nebeskog  Zaštitnika ove biskupije i ovdašnje katedrale – sv. Bonaventure, crkvenog naučitelja, ja sam – milošću Božjom – imao mogućnost izraziti srdačnu, bratsku dobrodošlicu Vama i svim drugim, dragim nam gostima, predstavnicima Svete Stolice i drugih Biskupskih konferencija'', kazao je biskup Komarica.

Iznio je i nekoliko aktualnih izazova, problema i poteškoća, s kojima se susreće mjesna Crkva banjolučka.

''Uslijed još uvijek – poznate nam – pravno i politički nesređene situacije u cijeloj državi, brojniji, željni i potrebiti održivi povratak u ratu protjeranih ovdašnjih katolika se – od našeg prošloljetnog zasjedanja – nažalost, opet nije dogodio. Naprotiv, uslijed sve teže ekonomske situacije i opće deprimirajuće društvene atmosfere u zemlji, svjedočimo u našim župama novom iseljavanju u druge zemlje radno sposobnog pučanstva, uključujući i cijele obitelji'', kazao je biskup Komarica dodajući da se još uvijek sprječava ''odavno zatraženi povratak – od vlasti bivše države određenog broja bespravno uzurpiranih – i još većeg broja nacionaliziranih crkvenih dobara, na području gradova Banja Luka i Gradiška te općine Novi Grad''.

Biskup Komarica spomenuo je i nespremnost županijske Vlade da Srednju medicinsku školu i osnovnu školu Katoličkog školskog centra 'Ivan Pavao II' u Bihaću stavi na proračun pa je Banjolučka je biskupija bila prisiljena ući u velike dugove te je sada primorana obustaviti daljnji rad te škole.

''Iako je od završetka rata prošlo 25 godina, mi još uvijek – nažalost uzaludno – tražimo da nam ovdašnje entitetske vlasti vrate posmrtne ostatke kidnapiranog iz župne kuće u Novoj Topoli i ubijenog tamošnjeg župnika vlč. Ratka Grgića. Do sada nitko nije pozvan na odgovornost ni za njegovo ubojstvo, ni za nasilnu smrt druge naše šestorice svećenika i jedne redovnice, kao i više stotina ubijenih naših župljana, uključujući 70-ak masakriranih katolika sela Briševo u župi Stara Rijeka'', rekao je biskup Komarica koji je potom uputio biskupu iz Mostara mons. Ratku Periću ''iskrenu, veliku zahvalnost za dugogodišnju dragocjenu bratsku pomoć meni osobno i mojoj teško iskušavanoj biskupiji i od srca mu želim duhovno i duševno (a i tjelesno) osvježenje i mirne i Božjim blagoslovom ispunjene preostale godine zemaljskog hodočašća''. Također je poželio ''dragom mladom subratu mons. Petru obilje svjetla i snage Duha Svetoga u vršenju nove, vrlo izazovne zadaće u Crkvi hercegovačkih biskupija, kao i u našoj Biskupskoj konferenciji''.

U svom pozdravu mons. Stipić je, između ostalog, čestitao mons. Tomi Vukšiću imenovanje za nadbiskupa koadjutora vrhbosanskog i mons. Petru Paliću imenovanje za biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog te uputio riječi priznanja i zahvale biskupu mons. Ratku Periću za vođenje ove mjesne Crkve u teškim vremenima.

Pošto je podsjetio i da je Splitsko-makarska nadbiskupija dobila nadbiskupa koadjutora u osobi mons. Dražena Kutleše, bivšeg svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije, mons. Stipić upoznao je biskupe s temama o kojima se raspravljalo tijekom 60. plenarnog zasjedanja Sabora HBK održanog u Zagrebu 8. i 9. lipnja 2020.

Napomenuo je da su i u Hrvatskoj bili primorani otkazati brojna događanja zbog pandemije koronavirusa. Spomenuo je i da su morali odgoditi i dogovoreni pohod poglavara Ukrajinske grkokatoličke Crkve velikoga nadbiskupa kijevsko-galicijskoga Svyatoslava Ševčuka grkokatoličkom vikarijatu u Bosni i Hercegovini koji je bio predviđen za srpanj 2020. godine. Podsjetio je i na razorni potres koji je, 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i okolicu te, između ostalog, oštetio i Grkokatoličko sjemenište na Gornjem gradu.

''Koronavirus i potres učinili su nas svjesnima da smo u bîti vrlo slabašni i nejaki, ali je ta novonastala situacija ujedno iznjedrila velikodušne i požrtvovne pojedince i institucije koji su posvjedočili snagu i osjetljivost za druge. Mnogima je vrijeme izolacije bilo i vrijeme dubljeg promišljanja vjere'', kazao je mons. Stipić.

''I na kraju, želio bih Vas kao apostolski administrator Križevačke eparhije, s radošću izvijestiti da smo u lipnju ove godine, blagoslovom Svete Stolice, vratili sjedište Ordinarijata eparhije i rezidenciju Ordinarija u Križevce, u biskupsku rezidenciju, uz našu Katedralu, nakon što je više od 60 godina Ordinarijat bio privremeno u Zagrebu. Koristim prigodu da Vas pozovem u pohod našem sjedištu u Križevcima. Želim Vam obilje Božjega blagoslova i nadahnuća u Vašem radu za boljitak i život Svete Crkve u Bosni i Hercegovini'', rekao je mons. Stipić.

Tijekom zasjedanja, kojemu će predsjedati nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, biskupi će, između ostalog, saslušati izvješća predsjednika o radu svih Vijeća, Povjerenstava i tijela BK BiH u 2019. godini kao i izvješće o djelovanju Misijske središnjice i Papinskih misijskih djela.

Posebna tema zasjedanja bit će djelovanje Caritasa Bosne i Hercegovine, a biskupi će razgovarati i o pojedinim pitanjima u vezi s aktualnim stanjem u Crkvi i društvu u BiH.

Na blagdan sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika banjolučke katedrale i biskupije, 15. srpnja bit će Euharistijsko slavlje u katedrali u 10 sati. Predsjedat će kardinal Puljić, a prigodnu propovijed uputit će pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren.

Budući da će zasjedanje završiti u večernjim satima 14. srpnja te da su na snazi ograničenja u vrijeme aktualne pandemije koronavirusa, neće biti organizirana uobičajena konferencija za novinstvo, piše KTA.